Bɑ Dɑfidi kuɑ sunɔ Yudɑɔ
2
1 Yenibɑ kpuron biru ye yɑ koorɑ wee. Dɑfidi u Yinni Gusunɔ bikiɑ u nɛɛ, n doo n Yudɑn wuu gɑgu mwɑ?
Mɑ Yinni Gusunɔ u nɛɛ, oo, ɑ doo.
Mɑ u nɛɛ, gen geren miyɑ kon dɑ.
Yinni Gusunɔ u nùn wisɑ u nɛɛ, ɑ doo Heboroniɔ.
2 Mɑ Dɑfidi u dɑ mi kɑ win kurɔbu yiru beni, Akinɔɑmu Yisirɛɛligii kɑ Abigɑli Nɑbɑlin gɔmini. 3 Mɑ u derɑ win bwɑ̃ɑ be bɑ wɑ̃ɑ kɑ wi, be kɑ ben tɔmbu bɑ dɑ bɑ wɑ̃ɑ Heboroniɔ kɑ yen bɑru kpɑɑnɔ. 4 Yudɑbɑ bɑ nɑ Dɑfidin mi, bɑ nùn gum tɑ̃re wirɔ u kɑ ko ben sunɔ.
Mɑ bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, Yɑbɛsi Gɑlɑdigibu bɑ Sɔɔlun goru sikuɑ.
5 Yerɑ Dɑfidi u bu sɔmɔbu gɔriɑ u nɛɛ, i bu sɔ̃ɔwɔ i nɛɛ, Yinni Gusunɔ u koo be bu domɑru kuɑ yèn sɔ̃ bɑ ben yinni Sɔɔlu geɑ kuɑ, bɑ win goru sikuɑ. 6 Tɛ̃, Yinni Gusunɔ u be bu durom kuo. Kpɑ u bu bɔrɔkiniru sɔ̃ɔsi. Nɛn tii kon mɑɑ bu durom kuɑ ben ye bɑ kuɑ min sɔ̃. 7 Ǹ n mɛn nɑ, bu be yɔ̃ro dim dim kpɑ bu ko tɑbu durɔ wɔrugɔbɑ domi ben yinni Sɔɔlu u gu. Adɑmɑ bɑ n yɛ̃ mɑ Yudɑbɑ bɑ mɑn gum tɑ̃re wirɔ n kɑ ko ben sunɔ.
Bɑ Isi Bosɛti kuɑ
Isirelibɑn sunɔ
8 Yerɑ Abinɛɛ, Nɛrin bii wi u sɑ̃ɑ Sɔɔlun tɑbu kowobun wirugii, u Sɔɔlun bii Isi Bosɛti suɑ u kɑ dɑ Mɑhɑnɑimuɔ. 9 Miyɑ u nùn kuɑ Isirelibɑ kpuron sunɔ be bɑ wɑ̃ɑ Gɑlɑdiɔ kɑ Asuriɔ kɑ Yisirɛɛliɔ kɑ Efɑrɑimun temɔ kɑ sere mɑɑ Bɛnyɑmɛɛn temɔ. 10 Isi Bosɛti wi, u mɔwɑ wɔ̃ɔ weeru sɑnɑm mɛ u bɑndu di Isirelibɑ sɔɔ. Adɑmɑ Dɑfidiwɑ Yudɑbɑ bɑ kɑ yɔ̃rɑ. 11 Mɑ u kuɑ ben sunɔ wɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru kɑ suru nɔɔbɑ tiɑ Heboroniɔ.
Tɑbu duɑ Isirelibɑ
kɑ Yudɑbɑn suunu sɔɔ
12 Abinɛɛ, Nɛrin bii kɑ Isi Bosɛtin tɑbu kowobu bɑ yɑrɑ sɑɑ Mɑhɑnɑimun di bɑ dɑ Gɑbɑoniɔ. 13 Yerɑ Yoɑbu Seruyɑn bii, Dɑfidin tɑbu sunɔ kɑ win tɑbu kowobu bɑ mɑɑ dɑ Gɑbɑoni mi. Mɑ bɑ yinnɑ dɑɑ burerɔ kɑ Isi Bosɛtin tɑbu kowo be, kɑ Abinɛɛ wi. Mɑ dɑɑ te, tɑ bu burɑnɛ. Dɑfidi kɑ wigibu bɑ wɑ̃ɑ guru gee. Mɑ Isi Bosɛtigibu bɑ mɑɑ wɑ̃ɑ guru giɔ. 14 Abinɛɛ u Yoɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ de wunɛn ɑluwɑɑsi beni bu seemɑ bu gɑbirinɑ kɑ nɛgibu bɛsɛn wuswɑɑɔ, ben bɑɑwure kɑ win sɑro. Kpɑ su wɑ wi u kere.
Mɑ Yoɑbu u nɛɛ, oo, nɑ wurɑ.
15 Yerɑ bɑ seewɑ bɑ dɑ bɑ yinnɑ ben bɑɑwure kɑ win sɑro Isi Bosɛtin berɑ giɑ be bɑ sɑ̃ɑ Bɛnyɑmɛɛn bweseru, tɔmbu wɔkurɑ yiruwɑ bɑ yɑrimɑ. Dɑfidin tɔmbu sɔɔ mɑɑ, tɔmbu wɔkurɑ yiru. 16 Yerɑ ɑluwɑɑsi be, bɑ gɑbirinɑ. Ben bɑɑwure u win yibɛrɛn wiru nɛni, mɑ bɑ tɑkobi sɔkirinɑ yɛ̃sɑɔ bɑ wɔrukɑ sɑnnu sɑnnu bɑ gbisukɑ. Yerɑ bɑ yɑm mi yĩsiru kɑ̃, tɑkobin gberu.
17 Yen dɔmɑ te, tɑɑ bi, bu swĩɑ. Mɑ Dɑfidin tɔmbu bɑ Abinɛɛ kɑ wigibu kɑmiɑ. 18 Dɑfidin tɑbu kowo be sɔɔ, Seruyɑn bibu itɑwɑ bɑ wɑ̃ɑ mi. Beyɑ Yoɑbu kɑ Abisɑi kɑ Asɑɛli. Asɑɛli u dukɑ mɔwɑ wi, nge nɛm tɑɑkɔ. 19 Yerɑ u dɔmɑ te Abinɛɛ nɑɑ girɑ, u ǹ wure u nùn deri bɑɑ fiiko. 20 Mɑ Abinɛɛ u sĩirɑ u Asɑɛli bikiɑ u nɛɛ, Asɑɛli, wunɑ mi?
Mɑ u wisɑ u nɛɛ, oo, nɛnɑ mi.
21 Yerɑ Abinɛɛ u nɛɛ, ɑ mɑn derio n doonɑ, ɑ ku mɑn swĩi. A nɛn ɑluwɑɑsibɑn turo mɛɛrio ɑ mwɑ kpɑ ɑ win yɑ̃nu wɔrɑ ɑ kɑ doonɑ.
Adɑmɑ Asɑɛli u yinɑ u nùn deri. 22 Abinɛɛ u kpɑm nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ dɛsiro nɛn bɔkun di. Domi nɑ̀ n nun so nɑ go, ɑmɔnɑ nɛ kɑ wunɛn mɔɔ Yoɑbu sɑ ko n mɛɛrinɛ.
23 Adɑmɑ Asɑɛli u yinɑ u nùn deri. Yerɑ Abinɛɛ u kɑ nùn yɑɑsɑn koru sɔkɑ nukurɔ mɑ yɑ yɑrɑ win biruɔ. Mɑ u wɔrumɑ yɑnde u gu. Wi u tunumɑ mi Asɑɛlin goo te, tɑ kpĩ, u rɑ ginɑ yɔ̃rewɑ.
24 Mɑ Yoɑbu kɑ Abisɑi bɑ Abinɛɛ nɑɑ girɑ. Ye sɔ̃ɔ u duɔ yerɑ bɑ turɑ Amɑn gungurɔ te tɑ wɑ̃ɑ Giɑsin deedeeru Gɑbɑonin swɑɑɔ mi gɑ̃ɑnu ku rɑ kpin berɑ giɑ. 25 Bɛnyɑmɛɛgibu bɑ mɛnnɑ bɑ kɑ Abinɛɛ yɔ̃rɑ. Mɑ bɑ dɑ bɑ yɔɔwɑ guuru gɑrun wɔllɔ. 26 Yerɑ Abinɛɛ u Yoɑbu sokɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, sɑɑ yerɑ̀ kɑɑ wunɛgibu sɔ̃ bu ku mɑɑ ben mɛro bisibu nɑɑ swĩi. Kɑɑ de sɑ n tɑbu mɔ̀wɑ sere kɑ tɛ̃? A ǹ yɛ̃ mɑ bin wii goberu, nisinɑ tɑ koo mɑ?
27 Yoɑbu u nùn wisɑ u nɛɛ, kɑ Yinni Gusunɔn wɑ̃ɑru, ɑ̀ kun dɑɑ yeni geruɑ, sere siɑ bururɑ nɛn tɔmbɑ koo rɑɑ tɑbu yɔ̃rɑ.
28 Mɑ u kɔbɑ so. Yerɑ tɔn be kpuro bɑ tɑbu yɔ̃rɑ bɑ Isirelibɑ deri. 29 Abinɛɛ kɑ wigibu bɑ sĩɑwɑ wɔ̃ku giriru Yuudɛnin wɔwɑɔ, mɑ bɑ Yuudɛni tɔburɑ bɑ Bitoroni bukiɑnɑ mɑ bɑ turɑ Mɑhɑnɑimuɔ. 30 Mɑ Yoɑbu u Abinɛɛ deri u doonɑ. Yerɑ win tii u gɔsirɑmɑ u win tɑbu kowobu mɛnnɑ u gɑrɑ. Mɑ u deemɑ Dɑfidin tɔn be sɔɔ, tɔmbu yɛndu tiɑ sɑriwɑ bɑ go, kɑ sere mɑɑ Asɑɛli. 31 Adɑmɑ Dɑfidin tɔmbu bɑ Bɛnyɑmɛɛbɑ kɑ Abinɛɛn tɑbu kowobu gɑbu gowɑ tɔmbu goobɑ wunɔbu kɑ wɑtɑ (360). 32 Mɑ bɑ dɑ bɑ Asɑɛlin goru suɑ bɑ sikuɑ win tundon sikirɔ Bɛtelehɛmuɔ. Yoɑbu kɑ win tɔmbu bɑ dɔmɑ te sĩɑwɑ wɔ̃ku giriru. Sɑnɑm mɛ bɑ Heboroni duɔ, yerɑ yɑm mu n sɑ̃rɑmɔ.