Domɑrun nɔɔ mwɛɛnu
28
1 Mɔwisi u nɛɛ, ì n Gusunɔ bɛsɛn Yinnin gere kpuro swɑɑ dɑki, mɑ i win yiirebu kpuro mɛm nɔɔwɑ bi nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ mini gisɔ, sɑɑ yerɑ u koo bɛɛ wɔlle suɑ n kere bwesenu kpuro ni nu tie. 2 Mɑ i win gere kpuro mɛm nɔɔwɑ, wee nge mɛ u koo bɛɛ domɑru kuɑ.
3 U koo bɛɛ kpuro domɑru kuɑ, be bɑ wɑ̃ɑ wuu mɑrosɔ kɑ be bɑ wɑ̃ɑ bɑru kpɑɑnɔ. 4 U koo de i bii dɑbinu mɑ kpɑ u de dĩɑnu nu koorɑ bɛɛn gbeɑɔ kpɑ bɛɛn kɛtɛbɑ kɑ bɛɛn yɑ̃ɑnu kɑ bonu nu mɑrurɑ nu dɑbiɑ. 5 U koo de i dɑ̃ɑ bii dɑbinu wɑ i birenu yibiɑ kpɑ u de i n som mɔ mu n kpɑ̃ i kɑ pɛ̃ɛ ko. 6 Mi i dɔɔ kpuro, u koo bɛɛ domɑru kuɑ.
7 Wi, Yinni Gusunɔ, u koo de yibɛrɛ be bɑ bɛɛ seesi bu yɑrinɑ bɛɛn wuswɑɑn di. Swɑɑ tiɑ bɑ koo kɑ duumɑ ɑdɑmɑ bɑ koo duki yɑrinɑwɑ bu swɑɑ dɑbinu mwɑ. 8 U koo bɛɛn dĩɑ ni i gɑ̃ i doke birɑnu sɔɔ kɔ̃su, kpɑ u de ye i mɔ̀ kpuro yu wɛ̃rɑ. U koo bɛɛ domɑru sosiɑ tem mɛ sɔɔ, mɛ u bɛɛ wɛ̃ɛmɔ.
9 Ì n win woodɑ be kpuro mɛm nɔɔwɑ, mɑ i win kĩru mɔ̀, u koo bɛɛ wunɑ nɛnɛm win tiin sɔ̃ nge mɛ u bɛɛ nɔɔ mwɛɛru kuɑ. 10 Hɑnduniɑn tɔmbu kpuro bɑ koo wɑ mɑ i sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔn tɔmbu kpɑ bɑ n bɛɛn bɛrum mɔ. 11 Yinni Gusunɔ u koo bɛɛ durom dɑbinu yibusi tem mɛ sɔɔ mɛ u bɛsɛn bɑɑbɑbɑ nɔɔ mwɛɛru kuɑ u nɛɛ, u koo bɛɛ wɛ̃. I ko i bii dɑbinu mɑ kpɑ bɛɛn yɑɑ sɑbenu nu dɑbiɑ kpɑ bɛɛn gbeɑ yu dĩɑnu ko. 12 U koo bɛɛ wɔllu wukiɑ mi win ɑrumɑnin beru yerɑ wɑ̃ɑ kpɑ u de gurɑ yu nɛ bɛɛn tem sɔɔ sɑɑ ye n weenɛ. Kpɑ ye i mɔ kpuro yu kuurɑ. I#ǹ mɑɑ gobi bɔkurɑmɔ gɑbun mi. Tɔn tuko dɑbirɑ tɑ koo gobi bɔkurɑ bɛɛn mi. 13 Yinni Gusunɔ u koo bɛɛ kowɑ wiru, n ǹ mɔ siru. I ko i n dɑ n yĩsiru yɑrɑwɑ, i#ǹ biru wurɔ. Adɑmɑ yu kɑ sere koorɑ mɛ, i ko i wi, Gusunɔ bɛsɛn Yinnin woodɑbɑ mɛm nɔɔwɑwɑ mɑm mɑm ye nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ mini gisɔ. 14 I ku rɑ ko i gɛrɑ gɑri yi nɑ bɛɛ sɔ̃ɔwɑ mini kpuron gɑɑn di, kpɑ i dɑ i bũnu sɑ̃.
Bɔ̃rin nɔɔ mwɛɛnu
15 Mɔwisi u mɑɑ nɛɛ, mɑ i#ǹ Gusunɔ bɛsɛn Yinnin gere swɑɑ dɑki, mɑ i kun ye kpuro mɛm nɔɔwɛ kɑ yiire bi nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ mini gisɔ, bɔ̃ri yiniwɑ yi koo bɛɛ wɔri.
16 Bɛɛ kpuro i ko i bɔ̃ri wɑ, be bɑ wɑ̃ɑ wuu mɑrosɔ kɑ be bɑ wɑ̃ɑ bɑru kpɑɑnɔ. 17 I#ǹ dɑ̃ɑ binu wɑsi i birenu yibiɑ, i#ǹ mɑɑ som wɑsi i kɑ pɛ̃ɛ ko. 18 I#ǹ bibu mɑrumɔ bɑ n dɑbi. Bɛɛn dĩɑnu nu#ǹ koorɑmɔ bɛɛn gbeɑɔ. Mɛyɑ bɛɛn kɛtɛbɑ kɑ bɛɛn yɑ̃ɑnu kɑ bonu nu#ǹ mɑrurɑmɔ nu dɑbiɑ. 19 Mi i dɔɔ kpuro, bɔ̃riyɑ yi ko n bɛɛ swĩi.
20 Ye i mɔ̀ kpuro sɔɔ, Gusunɔ bɛɛn Yinni u koo de i bɔ̃ri wɑwɑ kpɑ i n bɛrum mɔ kpɑ i wɑhɑlɑ ko sere i kɑ kɑm ko mɑm mɑm yèn sɔ̃ i nùn deri mɑ i kɔ̃sɑ kuɑ. 21 U koo kɑ bɛɛ bɑrɑ kɔ̃sunu nɑɑwɑ ni nu koo bɛɛ kpeerɑsiɑ tem min di mɛ i ko n mɔ. 22 U koo de bɛɛn wɑsi yi gberɑ ǹ kun mɛ yi swĩɑ ǹ kun mɛ yi mɔsi ǹ kun mɛ yi wooru bɑrɑ. U koo mɑɑ yinɑ gurɑ yu nɛ kpɑ bɛɛn gbeɑn dĩɑnu nu gberɑ ǹ kun mɛ nu kɔ̃si. Wɑhɑlɑ ye kpurowɑ i ko wɑ sere u kɑ bɛɛ kpeerɑsiɑ mɑm mɑm. 23 Wɔllu tɑ koo bɔbiɑwɑ nge sii gɑndu bɛɛn wii wɔllɔ kpɑ tem mu bɔbiɑ nge sisu. 24 Tuɑ kɑ yɑnimɑ u koo sure bɛɛn gbeɑɔ gurɑn ɑyerɔ sere u kɑ bɛɛ kpeerɑsiɑ mɑm mɑm. 25 Yinni Gusunɔ u koo de bɛɛn yibɛrɛbɑ bu bɛɛ kɑmiɑ. Swɑɑ tiɑ ko i kɑ bu wɔri ɑdɑmɑ i ko i duki yɑrinɑwɑ ben wuswɑɑn di i swɑɑ dɑbinu mwɑ. Hɑnduniɑn bwesenu kpuro nu koo biti ko nù n wɑ ye yɑ bɛɛ deemɑ. 26 Bɛɛn gonu nu koo kowɑ gunɔsu kɑ gbeeku yɛɛn dĩɑnu. Goo kun yin gɑɑ girɑmɔ.
27 Yinni Gusunɔ u koo bɛɛ bwisinu wisi nge mɛ u Egibitigibu kuɑ. U koo de i n gɔnɑn bɑrɑ bwese bwesekɑ mɔ ye yɑ#ǹ bɛkurɑmɔ. 28 U koo de wiirɑru kɑ wɔ̃koru kɑ fɑnfɑnkurɑ n bɛɛ wɑ̃ɑsi. 29 Sɔ̃ɔ sɔɔ gbɑ̃ɑrɑ, i ko n sĩimɔwɑ i n bɑbi nge wɔ̃kobu. Gɑ̃ɑnu sɑri ni nu koo wɛ̃rɑ ye i ko i ko kpuro sɔɔ. Mɛyɑ gɑbɑ ko n bɛɛ tɑki dimɔ bɑ n bɛɛ gbɛnimɔ. Goo kun ko n mɑɑ wɑ̃ɑ wi u koo kɑ bɛɛ yinɑ.
30 Bɛɛn goo ù n kurɔ wɑ, goowɑ u koo nùn suɑ. Goo ù n diru bɑnɑ, goowɑ u koo du te sɔɔ. Goo ù n mɑɑ resɛm gbɑɑru kuɑ, goowɑ u koo ten dɑ̃ɑ binu di. 31 Bɑ koo bɛɛn nɑɑ kinɛnu go bɛɛn wuswɑɑɔ, ɑdɑmɑ i#ǹ nin yɑɑ temmɔ. Bɑ koo bɛɛn kɛtɛkunu mwɑ kɑ dɑm, i#ǹ mɑɑ kpɛ̃ i nu wɔrɑmɑ. Bɛɛn yibɛrɛbɑ bɑ koo bɛɛn sɑbe piiminu gurɑ, i#ǹ mɑɑ wɑsi wi u koo kɑ bɛɛ yinɑ. 32 Bɑ koo bɛɛn bii tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu mwɛɛri bu ko tɔn tukobun yobu bɛɛn nɔni biru i n mɛɛrɑ, kpɑ i wɑsirɑ kɑ swɑɑn mɛɛribu sɑɑ kpuro, ɑdɑmɑ i#ǹ kpɛ̃ i gɑ̃ɑnu ko. 33 Bwese tuku ni i#ǹ yɛ̃ nu koo nɑ nu bɛɛn tem dĩɑnu kpuro kɑ bɛɛn wɑhɑlɑ ye i kuɑn ɑre di. Bɑ ko n bɛɛ dɑm dɔremɔwɑ kpɑ bɑ n bɛɛ tɑki dimɔ bɑɑdommɑ. 34 Mɛyɑ i ko i ko wiirobu kɛ̃si ni bɛɛn nɔni yi koo wɑn sɔ̃.
35 Yinni Gusunɔ u koo de i bosu wɑ si i#ǹ bɛkurɑmɔ. Su ko n wɑ̃ɑwɑ bɛɛn dũunɔ kɑ bɛɛn tɑɑnɔ kpɑ su yɛ̃bi bɛɛn wɑsi kpuro sɔɔ sɑɑ bɛɛn wirun di sere kɑ bɛɛn nɑɑsɔ.
36 Mɛyɑ u koo de bu bɛɛ mwɛɛri kɑ bɛɛn sunɔ wi i ko i ko bɛɛn wirugii bu kɑ dɑ tem tukumɔ bwese te bɛɛ kɑ bɛsɛn bɑɑbɑbɑ i#ǹ yɛ̃ mi, kpɑ i bũnu sɑ̃ mi, ni bɑ kuɑ kɑ dɑ̃ɑ kɑ mɑɑ kpenu. 37 Bwesenu kpuro nìn mi Yinni Gusunɔ u koo de i dɑ, nu ko n biti sɑ̃ɑwɑ ye yɑ bɛɛ deemɑ min sɔ̃. Sɑɑ yerɑ bɑ koo bɛɛ funɛ wunɑ kpɑ bu bɛɛ yɑɑkoru ko.
38 Dĩɑ bwese bɑkɑrɑ i ko i kɑ dɑ gbeɑɔ i duure, ɑdɑmɑ nin fiikowɑ i ko i wɑ i gɛ̃, domi twee yi koo nɑ yi nu di. 39 I ko i resɛm gbɑɑnu ko i nu nɔɔri, ɑdɑmɑ i#ǹ nin binun tɑm nɔrumɔ, mɛyɑ i#ǹ mɑɑ nin dɑ̃ɑ mɑrum wɑsi i sɔri domi kɔkɔnɑ nu koo mu di. 40 I ko i n olifin dɑ̃ɑ mɔ bɛɛn tem beri berikɑ kpuro sɔɔ. Adɑmɑ i#ǹ yen gum wɑsi, domi ye kpuro yɑ koo dɛllɑ yu wɔrukuwɑ yɑ kun ye. 41 I ko i bii tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu mɑ ɑdɑmɑ bɑ#ǹ mɔ̀ bɛɛgibu domi bɑ koo bu yoru mwɛɛriwɑ bu kɑ doonɑ tem tukumɔ. 42 Bɛɛn dɑ̃ɑ kɑ bɛɛn gbeɑn mɑrum kpurowɑ mu koo ko tween dĩɑnu.
43 Sɔɔ be bɑ wɑ̃ɑ bɛɛn suunu sɔɔ bɑ ko n dɑm mɔ̀ bɑ n dɔɔwɑ. Adɑmɑ bɛɛ, i ko i biru wurɑwɑ. 44 Berɑ bɑ ko n dɑ bɛɛ bɔkure. I#ǹ wɑsi i bu bɔkurɑ. Bɑ ko n sɑ̃ɑwɑ wiru kpɑ i n sɑ̃ɑ siru.
45 Bɔ̃ri yini kpurowɑ yi koo bɛɛ deemɑ. Kpɑ yi n bɛɛ wɑ̃ɑsi sere bu kɑ bɛɛ kɑm koosiɑ. Domi i#ǹ Gusunɔ bɛɛn Yinnin gere swɑɑ dɑki, i#ǹ win yiirebu wure, i#ǹ mɑɑ win woodɑbɑ mɛm nɔɔwɛ ye u bɛɛ wɛ̃. 46 Mɛyɑ yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ yĩreru te Gusunɔ u koo kɑ bɛɛ kɑ bɛɛn bibun bweseru kirɔ ko.
47 Gusunɔ bɛsɛn Yinni u bɛɛ domɑ bɑkɑru kuɑ. Adɑmɑ i#ǹ nùn sɑ̃wɑ kɑ gɔ̃ru teu kɑ nuku dobu. 48 Yen sɔ̃nɑ u koo bɛɛ yibɛrɛbɑ sure kpɑ i bu yoru diiyɑ i n wɑ̃ɑ gɔ̃ɔru kɑ nim nɔru kɑ sɑ̃ɑru kɑ tereru sɔɔ. Bɑ koo bɛɛ yoo te diisiɑwɑ sere bu kɑ bɛɛ kɑm koosiɑ. 49 U koo bɛɛ bweseru gɑru suremɑ tontonden di, tu bɛɛ wukiri nge gunɔ bɑkeru. I#ǹ ko i bwese ten bɑrum nɔ. 50 Bwese te, tɑ ko n nuki sosuwɑ. Tɑ#ǹ ko n bukurobun bɛɛrɛ yɛ̃. Tɑ#ǹ mɑɑ bibun wɔnwɔndu mɔ̀. 51 Tɑ koo bɛɛn yɑɑ sɑbenu kɑ bɛɛn gbeɑn dĩɑnu mwɛɛriwɑ sere tu kɑ bɛɛ kɑm koosiɑ. Tɑ#ǹ bɛɛ dĩɑnu gɑnu deriɑmmɛ ǹ kun mɛ gum ǹ kun mɛ tɑm ǹ kun mɛ yɑɑ sɑberu. 52 Bɑ koo bɛɛ tɑrusiwɑ bɑɑmɑ mi i wɑ̃ɑ kpuro sere bɛɛn gbɑ̃rɑ dɑmgii ni i nɑɑnɛ sɑ̃ɑ nu kɑ wɔruku. Bɑ koo bɛɛ tɑrusiwɑ tem mɛ kpuro sɔɔ mɛ Yinni Gusunɔ u bɛɛ wɛ̃. 53 Sɑnɑm mɛ bɛɛn yibɛrɛ be, bɑ bɛɛ tɑrusi, gɔ̃ɔrɑ koo ko sere i bɛɛn bibu tem be Yinni Gusunɔ u bɛɛ wɛ̃. 54 Bɛɛn suunu sɔɔ, durɔ wi bɑ mɑm mɛɛrɑ u wɔnwɔndu mɔ too, u koo win wɔnɔbu kɑ win mɑɑbu kɑ win tiin kurɔ kɑ win bii be bɑ tie tusi. 55 Domi nɔni swɑ̃ɑ ten sɑɑ sɔɔ, u#ǹ ko n kĩ u kɑ ben goo win bii be u gon yɑɑ bɔnu ko. Domi win bii berɑ bɑ ko n sɑ̃ɑ win dĩɑ ni nu tie. 56 Kurɔ wi bɑ rɑɑ mɑɑ mɛɛrɑ u du u sɑm mɔ sere u ku rɑ yɑri tɔɔwɔ u bɔsu, u koo mɑɑ ko nge mɛ. 57 U koo mɑm bii wɛ̃ɛ te u mɑrɑ kɑ ten yɑ̃ɑ ni nu wɔrumɑ suɑ u bere u n temmɔ ɑsiri sɔɔ. Domi u#ǹ dĩɑnu gɑnu wɑsi u di sɑɑ ye yibɛrɛbɑ bɑ bɛɛ tɑrusi mi.
58 Ì kun Yinni Gusunɔn woodɑ mɛm nɔɔwɛ ye yɑ yoruɑ tire teni sɔɔ, mɑ i#ǹ win yĩsi bɑkɑ te nɑsie, 59 u koo de bɑrɑ bɑkɑnu nu bɛɛ kɑ bɛɛn bibu wɔri. Kpɑ nu n wɑ̃ɑ sere kɑ bɛɛn bibun bweserɔ nu kɑ tɛ. 60 U koo kɑ Egibitin bɑrɑ ni kpuro nɑ u bɛɛ sure nìn bɛrum i mɔ mi. 61 Bɑrɑnu kpurowɑ u koo bɛɛ sure, kɑ mɑm ni nu#ǹ yoruɑ woodɑn tireru sɔɔ. Ni kpurowɑ nu koo bɛɛ wɔri sere nu kɑ bɛɛ kɑm koosiɑ. 62 Bɛɛn fiiko tɔnɑwɑ yɑ koo tiɑrɑ bɛɛ sɔɔ, bɛɛ be i dɑbi mi nge wɔllun kperi. Domi i#ǹ Gusunɔ bɛɛn Yinnin gere mɛm nɔɔwɛ. 63 Nge mɛ Yinni Gusunɔ u rɑɑ bɛɛ durom kuɑ, u bɛɛ dɑbiɑsiɑ kɑ kĩru, nge mɛyɑ u koo mɑɑ bɛɛ yɑrɑ kɑ win kĩru tem mɛ u bɛɛ wɛ̃n di kpɑ i kɑm ko. 64 Nge mɛyɑ u koo de i yɑrinɑ i n wɑ̃ɑ hɑnduniɑn bwesenu kpuro sɔɔ. Miyɑ i ko i bũnu sɑ̃ ni bɛɛ kɑ bɛsɛn bɑɑbɑbɑ i#ǹ dɑɑ yɛ̃ ni bɑ kɑ dɑ̃ɑ kɑ kpenu kuɑ. 65 Bwese ni sɔɔ, i#ǹ bɔri yɛndu wɑsi. Mɛyɑ i#ǹ sinɑmɔ yɑm tem. Yinni Gusunɔ u koo de i burisinɑ kpɑ i n nuki sɑnkire i n sumɔ. 66 Bɛɛn hunde yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ nge ye bɑ kɑ wɛ̃ɛ sɔri kpɑ i n bɛrum soore wɔ̃kuru kɑ sɔ̃ɔ sɔɔ, kpɑ i n sikɑ mɔ̀ bɛɛn wɑ̃ɑrun sɔ̃. 67 Bɛrum mɛn sɑɑbu ye i ko wɑn sɔ̃, i ko i n kĩ bururu tu nɑ fuuku yokɑn sɑɑ sɔɔ. Kpɑ bururun sɑɑ, i n kĩ yokɑ yu nɑ fuuku. 68 Yinni Gusunɔ u koo de bu kɑ bɛɛ wurɑ Egibitiɔ kɑ goo nimkusu. U koo kɑ bɛɛ wurɑ tem mɛ sɔɔ mɛ nɑ rɑɑ nɛɛ, i#ǹ wɑsi. Ì n turɑ mi, i ko i bɛɛn tii yibɛrɛbɑ dɔre i ko yobu. Adɑmɑ goo kun bɛɛ dwemɔ.MƆWISIN SƆ̃ƆSI DÃAKIRU
69 Gusunɔ u Mɔwisi woodɑ wɛ̃ u kɑ Isirelibɑ ɑrukɑwɑni bɔke Mɔɑbubɑn temɔ ye u rɑɑ kɑ bu bɔkuɑ Horɛbuɔ bɑɑsi.