I Yinni Gusunɔn woodɑ
mɛm nɔɔwɔ
4
1 Tɛ̃, bɛɛ Isirelibɑ, i yiirebu kɑ woodɑbɑ swɑɑ dɑkio be nɑ bɛɛ wɛ̃ɛmɔ. I ye mɛm nɔɔwɔ kpɑ i wɑ i n wɑ̃ɑ, kpɑ i du tem mɛ sɔɔ, mɛ Gusunɔ bɛsɛn bɑɑbɑbɑn Yinni u bɛɛ wɛ̃. 2 I ko i win woodɑbɑ mɛm nɔɔwɑwɑ nge mɛ nɑ bɛɛ ye wɛ̃. I ku gɑ̃ɑnu gɑnu sosi ye sɔɔ, i ku mɑɑ gɑ̃ɑnu gɑnu kɑwɑ. 3 Bɛɛn nɔni yi wɑ ye Gusunɔ bɛsɛn Yinni u kuɑ Bɑɑli Peorigiin sɔ̃. U tɔmbu kpeerɑsiɑ kpuro bɛɛ sɔɔ be bɑ dɑ bɑ nùn sɑ̃wɑ. 4 Adɑmɑ bɛɛ be i Gusunɔ bɛsɛn Yinni nɑɑnɛ sɑ̃ɑ, bɛɛyɑ i wɑ̃ɑ wɑ̃ɑru sɔɔ gisɔ.
5 Wee nɑ bɛɛ yiirebu kɑ woodɑbɑ wɛ̃ nge mɛ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u mɑn sɔ̃ɔwɑ n ko. I ko i ye mɛm nɔɔwɑwɑ tem mɛ u koo bɛɛ wɛ̃ sɔɔ. 6 Ì n ye mɛm nɔɔwɑ mɑ i ye swĩi dee dee, bwese ni nu tie nù n woodɑ ye nuɑ, nu koo bɛɛ gɑrisiwɑ yɛ̃robu kɑ bwisigibu, kpɑ nu nɛɛ, ɑnnɑ ɑ bwese bɑkɑ ten yɛ̃ru kɑ bwisi wɑ! 7 Sɑ̀ n Gusunɔ bɛsɛn Yinni somiru kɑnɑ u rɑ n kɑ sun wɑ̃ɑ sɑɑ kpuro. Bweseru gɑrɑ wɑ̃ɑ bɑɑ ni nu kpɑ̃ɑru bo sɔɔ, te tɑ Yinni mɔ nge mɛ? 8 Bweseru gɑrɑ wɑ̃ɑ bɑɑ ni nu kpɑ̃ɑru bo sɔɔ tèn yiirebu kɑ ten woodɑbɑ bɑ sɑ̃ɑ dee dee nge woodɑ be nɑ bɛɛ wɛ̃ gisɔ?
Isirelibɑ bɑ yɔ̃rɑ
Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ
Horɛbun guurɔ
9 I n tii sɛ kpɑ i ku duɑri bɛɛn wɑ̃ɑru kpuro sɔɔ ye i wɑ kɑ nɔni. I ku mɑɑ de yu yɑri bɛɛn gɔ̃run di. I ye bɛɛn bibu kɑ mɑɑ bɛɛn bibun bibu nɔɔsio.
10 I tɔ̃ɔ te yɑɑyo tè sɔɔ i dɑ i yɔ̃rɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinnin wuswɑɑɔ Horɛbun guurɔ sɑnɑm mɛ u mɑn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n bɛɛ Isirelibɑ kpuro mɛnnɑmɑ win mi, kpɑ u bɛɛ win woodɑbɑ sɔ̃, kpɑ i giɑ nge mɛ i ko i kɑ nùn mɛm nɔɔwɑ bɛɛn wɑ̃ɑrun tɔ̃ru kpuro sɔɔ kpɑ i mɑɑ ye bɛɛn bibu nɔɔsiɑ. 11 Mɑ i mɛnnɑmɑ i nɑ i yɔ̃rɑ guu ten nuurɔ tèn min di dɔ̃ɔ buri yi yɑrimɔ yi wɔllu girɑri dɔ̃ɔ wiisu kɑ guru wii wuroru sɔɔ. 12 Mɑ Yinni Gusunɔ u kɑ bɛɛ gɑri kuɑ dɔ̃ɔ yɑrɑ sɔɔn di. I win nɔɔ nuɑ ɑdɑmɑ i#ǹ nùn wɑ. 13 U kɑ bɛɛ ɑrukɑwɑni bɔkuɑ u nɛɛ, i win woodɑ wɔkuru mɛm nɔɔwɔ te u yoruɑ kpee bɛsi yiru sɔɔ. 14 Sɑɑ ye sɔɔrɑ Yinni Gusunɔ u mɑn yiire n bɛɛ woodɑ wɛ̃ kpɑ i ye mɛm nɔɔwɑ tem mɛ i ko i mwɑ sɔɔ.
Bɑ Isirelibɑ kirɔ mɔ̀
bũu sɑ̃ɑnun sɔ̃
15 Wee, i#ǹ Yinni Gusunɔn tii wɑ sɑnɑm mɛ u kɑ bɛɛ gɑri kuɑ dɔ̃ɔ yɑrɑ sɔɔn di Horɛbun guurɔ. Yen sɔ̃, i n tii sɛ, 16 i ku rɑ kɑ nùn torɑri i bwɑ̃ɑrokunu ko ni nu kɑ tɔn durɔ weenɛ ǹ kun mɛ tɔn kurɔ, 17 ǹ kun mɛ yɑɑ ye yɑ sĩimɔ tem sɔɔ, ǹ kun mɛ gunɔ, 18 ǹ kun mɛ yɑɑ ye yɑ kɑbirimɔ temɔ, ǹ kun mɛ swɑ̃ɑ. 19 Ì n nɔni seeyɑ wɔllɔ i kɑ sɔ̃ɔ kɑ suru kɑ kperi mɛɛri kɑ kpuro ye yɑ wɑ̃ɑ mi, i ku de yu bɛɛ gɑwɑ i kɑ yiirɑ i ye sɑ̃. Yebɑ kpurowɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u hɑnduniɑn bwesenu kpuro deriɑ nu n mɔ. 20 Adɑmɑ bɛɛ, u bɛɛ nɔmɑ nɛnuɑ u yɑrɑ Egibitigibun nɔni yi bɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔn di kpɑ i n kɑ sɑ̃ɑ win tɔmbu nge mɛ i sɑ̃ɑ gisɔ.
21 Mɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u kɑ mɑn mɔru kuɑ bɛɛn sɔ̃. U bɔ̃ruɑ u nɛɛ, nɑ#ǹ Yuudɛni tɔburɑmɔ, nɑ#ǹ mɑɑ duɔ tem gem mɛ sɔɔ, mɛ u koo bɛɛ wɛ̃ i n mɔ. 22 Miniwɑ kon kpunɑ n gbi. Nɑ#ǹ Yuudɛni tɔburɑmɔ. Adɑmɑ bɛɛ, i ko ye tɔburɑ kpɑ i tem gem mɛ mwɑ i sinɑ mi. 23 I n tii sɛ kpɑ i ku duɑri ɑrukɑwɑni ye Gusunɔ bɛsɛn Yinni u kɑ bɛɛ bɔkuɑ. I ku rɑ tii bwɑ̃ɑrokunu kuɑ ni nu kɑ gɑ̃ɑnu weenɛ ni u bɛɛ yinɑri i ko. 24 Domi Gusunɔ bɛsɛn Yinni u sɑ̃ɑwɑ nge dɔ̃ɔ wi u rɑ kɑm koosie, u mɑɑ sɑ̃ɑ nisinugii.
25 Ì n sinɑ n kɑ tɛ tem mɛ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u bɛɛ nɔɔ mwɛɛru kuɑ sɔɔ, mɑ i bibu kɑ debuminu wɑ, i ku rɑ nùn torɑri i tii bwɑ̃ɑrokunu kuɑ ni nu kɑ gɑ̃ɑnu weenɛ, i ku mɑɑ kɔ̃sɑ gɑɑ ko ye yɑ koo win mɔru seeyɑ. 26 Ì n torɑ ten bweseru kuɑ, nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ nɑ siremɔ gisɔ, wɔllu kɑ tem mu sɑ̃ɑ nɛn seedɑ mɑ i ko i gbiwɑ tem mɛ i ko i mwɑ mi sɔɔ Yuudɛnin guru giɔ. Bɛɛn wɑ̃ɑru tɑ#ǹ dɑkɑɑ dɔɔ. Bɑ koo bɛɛ kpeerɑsiɑwɑ mɑm mɑm. 27 Yinni Gusunɔ u koo de i n yɑrinɛwɑ bwese tukunun suunu sɔɔ kpɑ i kun dɑbi yɑ̃ɑtem mi u derɑ i yoru dimɔ. 28 Miyɑ i ko i bũnu sɑ̃ ni tɔmbɑ kuɑ kɑ dɑ̃ɑ ǹ kun mɛ kɑ kpenu ni nu ku rɑ yɑm wɑ, nu ku rɑ gɑri nɔ, nu ku rɑ mɑɑ nuburu nɔ. 29 Miyɑ i ko i Gusunɔ bɛsɛn Yinni kɑsu. Ì n nùn kɑsu kɑ bɛɛn gɔ̃ru kpuro, kɑ bɛɛn bwɛ̃rɑ kpuro, i ko i nùn wɑ. 30 Ye nɑ bɛɛ sɔ̃ɔwɑ mi kpuro yɑ̀ n koorɑ, mɑ i wɑ̃ɑ nɔni swɑ̃ɑru sɔɔ, i ko i gɔsirɑmɑwɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinnin mi kpɑ i wure i nùn mɛm nɔɔwɑ. 31 Domi u sɑ̃ɑwɑ wɔnwɔndugii wi u kun bɛɛ derimɔ. U#ǹ bɛɛ kpeerɑsiɑmɔ. U#ǹ mɑɑ duɑrimɔ ɑrukɑwɑni ye u kɑ bɛɛn bɑɑbɑbɑ bɔkuɑ kɑ bɔ̃ri.
Isirelibɑ bɑ kuɑ seedɑ
32 I bwisikuo ye yɑ koorɑ yellu, ye yɑ koorɑ tɛɛ tɛɛbun di sɑɑ mìn di Gusunɔ u tɔnu tɑkɑ kuɑ hɑnduniɑ sɔɔ. I bwisikuo ye yɑ koorɑ hɑnduniɑn goonu nnɛ kpuro sɔɔ. Gɑ̃ɑ mɑɑmɑɑkiginu gɑnu nu koore nge nini? I nɔɔre bɑ gɑ̃ɑnu gerure nge mɛni? 33 Bweseru gɑrɑ wɑ̃ɑ te Yinni Gusunɔ u kɑ gɑri koore dɔ̃ɔ yɑrɑ sɔɔn di nge bɛɛ mɑ tɑ wɑ̃ɑ tɑ wɑsi? 34 Yinni goo u win tɔmbu wɔrɑre ben yibɛrɛbɑn nɔmɑn di kɑ win dɑm bɑkɑm, kɑ lɑɑkɑri mɛɛribu, kɑ yĩrenu, kɑ sɔm mɑɑmɑɑkiginu, kɑ tɑbu, kɑ win dɑm kɑ gɑ̃ɑ nɑnumginu nge mɛ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u Egibitigibu kuɑ bɛɛn wuswɑɑɔ? 35 Bɛɛyɑ i kuɑ seedɑ kpɑ i kɑ giɑ mɑ Gusunɔ turowɑ u sɑ̃ɑ Yinni. Goo mɑɑ sɑri nge wi. 36 U derɑ i win nɔɔ nuɑ wɔllun di u kɑ bɛɛ sɔ̃ɔsinu wɛ̃ kpɑ i kɑ nùn mɛm nɔɔwɑ. U mɑɑ derɑ i dɔ̃ɔ wɑ temɔ mɑ u kɑ bɛɛ gɑri kuɑ wi sɔɔn di. 37 U bɛɛn bɑɑbɑbɑ kĩɑ mɑ u bɛɛ gɔsɑ bɛɛ be i sɑ̃ɑ ben bibun bweseru. Yen sɔ̃nɑ u bɛɛ yɑrɑmɑ Egibitin di kɑ win dɑm bɑkɑm. 38 U bɛɛ bwese tukunu girɑ ni nu bɛɛ dɑbiru kɑ dɑm kere mɑ u bɛɛ kpɑrɑ u kɑ duɑ ben temɔ u bɛɛ mu wɛ̃ nge mɛ i wɑɑmɔ gisɔ. 39 Ǹ n mɛn nɑ, i bwisikuo gisɔ kpɑ i n yɛ̃ mɑ Gusunɔ turowɑ u sɑ̃ɑ Yinni wɔllɔ kɑ temɔ. Goo mɑɑ sɑri nge wi. 40 I win woodɑbɑ kɑ win yiirebu mɛm nɔɔwɔ bi nɑ bɛɛ wɛ̃ɛmɔ gisɔ, kpɑ i wɑ i n bɔri yɛndu mɔ bɛɛ kɑ bɛɛn bibun bweseru kpɑ bɛɛn wɑ̃ɑru tu dɑkɑɑ dɑ tem mɛ sɔɔ, mɛ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u bɛɛ wɛ̃ɛmɔ.
Mɔwisi u wusu itɑ gɔsɑ
mi bɑ ko n dɑ kpikiru de
41 Mɔwisi u wusu itɑ gɔsɑ Yuudɛnin sɔ̃ɔ yɑri yeru giɑ, 42 kpɑ su n sɑ̃ɑ kpiki yenu. Wi u tɔnu go kɑ sɑmbɑ, u#ǹ dɑɑ kɑ yɛ̃ro mɔru nɛni, u ko n dɑ kpikiru de mi, u kɑ win wɑ̃ɑru bere. 43 Rubɛnin tem sɔɔ, u Beseri gɔsɑ ye yɑ wɑ̃ɑ gunguru wɔllɔ mi gɑ̃ɑnu ku rɑ kpi. Gɑdin temɔ, u Rɑmɔti gɔsɑ ye yɑ wɑ̃ɑ Gɑlɑdiɔ. Mɑnɑsen tem sɔɔ, u Golɑni gɔsɑ ye yɑ wɑ̃ɑ Bɑsɑnin temɔ.MƆWISIN SƆ̃ƆSIRU YIRUSE
44-45 Mɔwisi u Isirelibɑ yiirebu kɑ woodɑbɑ kɑ sɔ̃ɔsinu wɛ̃ sɑnɑm mɛ bɑ yɑrimɑ Egibitin di. 46 Sɑɑ ye, bɑ wɑ̃ɑ Yuudɛnin sɔ̃ɔ yɑri yeru giɑ wɔwɑɔ, Bɛti Peorin deedeeru, Sihoni, Amɔrebɑn sinɑ bokon temɔ wi u wɑ̃ɑ Hɛsiboniɔ. Wiyɑ Mɔwisi kɑ Isirelibɑ bɑ kɑmiɑ sɑnɑm mɛ bɑ yɑrimɑ Egibitin di. 47 Mɑ bɑ win tem mwɑ kɑ mɑɑ Ogu, Bɑsɑnin sinɑ bokon tem. Amɔrebɑn sinɑmbu yiru ye, bɑ rɑɑ wɑ̃ɑwɑ bɑ bɑndu dii Yuudɛnin guru giɔ sɔ̃ɔ yɑri yeru giɑ. 48 Ben tem mɛn nɔɔ burɑ yerɑ dɑwɑ Aroɛɛɔ, Aɑnɔɔn dɑɑrun goorɔ sere n kɑ girɑri guu te bɑ mɔ̀ Hɛɛmɔɔwɔ te bɑ mɑɑ sokumɔ Siɔni, 49 kɑ tem mɛ mu wɑ̃ɑ Yuudɛnin wɔwɑɔ sɔ̃ɔ yɑri yeru giɑ n kɑ girɑri nim wɔ̃ku bɔruguuɔ sere n kɑ dɑ guu te bɑ mɔ̀ Pisigɑn nuurɔ.