Bɑlɑmun gɑri
22
1 Yen biru, Isirelibɑ bɑ dɑ bɑ ben sɑnsɑni girɑ Mɔɑbun wɔwɑɔ, Yuudɛnin bɔkuɔ, sɔ̃ɔ yɑri yeru giɑ, Yerikon deedeeru.
2 Bɑlɑki, Siporin bii u wɑ ye Isirelibɑ bɑ Amɔrebɑ kuɑ. 3 Yerɑ Mɔɑbubɑ bɑ nɑndɑ Isirelibɑn dɑbirun sɔ̃. 4 Mɑ bɑ Mɑdiɑnibɑn guro gurobu sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, tɔn dɑbi teni, tɑ koo sun wɔri tu di nge mɛ nɛɛ yi rɑ yɑkɑsu di. Sɑɑ ye sɔɔ, Bɑlɑkiwɑ u sɑ̃ɑ Mɔɑbubɑn sunɔ.
5 Yerɑ u sɔmɔbu gɔrɑ Bɑlɑmu Beorin biin mi, Petoriɔ ye yɑ wɑ̃ɑ Efɑrɑtin dɑɑrɔ win tɔmbun temɔ, u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee, bweseru gɑrɑ yɑrimɑ sɑɑ Egibitin di mɑ tɑ hɑnduniɑ kpuro pusi. Tɑ mɑɑ mɑn turuku koomɑ. 6 Yen sɔ̃, nɑ nun kɑnɑmɔ ɑ nɑ ɑ mɑn tɔn be bɔ̃rusiɑ. Domi bɑ mɑn dɑm kere. À n kuɑ mɛ, sɔrɔkudo kon kpĩ n bu kɑmiɑ n girɑ nɛn tem di. Domi nɑ yɛ̃ mɑ wi ɑ domɑru kuɑ u rɑ domɑru wɑ. Wi ɑ mɑɑ bɔ̃rusi, u rɑ bɔ̃ri wɑ. 7 Mɑ Mɔɑbubɑ kɑ Mɑdiɑnibɑn guro guro be, bɑ dɑ Bɑlɑmu sɔro win mi, bɑ kɛ̃nu nɛni. Ye bɑ turɑ mi, yerɑ bɑ nùn Bɑlɑkin gɑri yi sɔ̃ɔwɑ. 8 Bɑlɑmu u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i kpunɔ mini wɔ̃ku te, sisiru kpɑ n bɛɛ sɔ̃ ye Yinni Gusunɔ u mɑn sɔ̃ɔwɑ.
Mɑ Mɔɑbun guro guro be, bɑ sinɑ mi. 9 Yerɑ Yinni Gusunɔ u Bɑlɑmu bikiɑ u nɛɛ, tɔn berɑ̀ bɑ wɑ̃ɑ wunɛn mi.
10 Bɑlɑmu u Gusunɔ wisɑ u nɛɛ, Bɑlɑki Siporin bii, Mɔɑbubɑn sinɑ bokowɑ u tɔn be gɔrimɑ bu mɑn sɔ̃ bu nɛɛ, 11 wee, bweseru gɑrɑ yɑrimɑ Egibitin di mɑ tɑ hɑnduniɑ pusi. Yen sɔ̃, n be nɑ n tɔn be bɔ̃rusi. Sɔrɔkudo u koo kpĩ u tɔn be wɔri u kɑmiɑ u girɑ win tem di.
12 Gusunɔ u Bɑlɑmu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ku dɑ. A ku tɔn be bɔ̃rusi domi nɑ bu domɑru kuɑ.
13 Mɑ Bɑlɑmu u seewɑ buru buru u Bɑlɑkin sɔmɔ be sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i wuro bɛɛn temɔ, domi Yinni Gusunɔ u yinɑ n kɑ bɛɛ dɑ.
14 Mɑ tɔn be, bɑ seewɑ bɑ gɔsirɑ Bɑlɑkin mi. Mɑ bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ mɑ Bɑlɑmu u yinɑ u nɑ. 15 Yerɑ Bɑlɑki u mɑɑ wirugibu gɑbu sokɑ u gɔrɑ be bɑ gbiikobu dɑbiru kɑ bɛɛrɛ kere. 16 Bɑ seewɑ bɑ dɑ Bɑlɑmun mi. Ye bɑ turɑ mi, yerɑ bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, ɑmɛniwɑ bɛsɛn sinɑ boko Bɑlɑki, Siporin bii u geruɑ. U nɛɛ, u nun kɑnɑmɔwɑ ɑ ku yinɑ ɑ nɑ. 17 Domi u koo be nun bɛɛrɛ bɑkɑ wɛ̃. U koo ko kpuro ye ɑ nùn bikiɑ. A gesi nɑ ɑ nùn tɔn be bɔ̃rusiɑ.
18 Yerɑ Bɑlɑmu u tɔn be wisɑ u nɛɛ, bɑɑ Bɑlɑki ù n mɑn win diru kɑ̃ te tɑ wurɑ kɑ sii geesu yibɑ nɑ#ǹ kpɛ̃ n gɑ̃ɑnu ko. Domi nɑ#ǹ kpɛ̃ n Yinni Gusunɔn gere yinɑ. 19 Kɑ mɛ, i kpunɔ wɔ̃ku te, kpɑ n bɛɛ sɔ̃ ye u mɑn sɔ̃ɔwɑ.
20 Mɑ Yinni Gusunɔ u Bɑlɑmu kure wɔ̃ku te, u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, tɛ̃ yèn sɔ̃ tɔn be, bɑ nɑ bu nun soku, ɑ seewo ɑ kɑ bu dɑ. Adɑmɑ kɑɑ kowɑ ye nɑ nun sɔ̃ɔwɑ.
21 Bɑlɑmu u seewɑ buru buru, u win kɛtɛku niu gɑɑri bɔkuɑ mɑ u kɑ Mɔɑbubɑn guro guro be dɑ.
Bɑlɑmu kɑ win kɛtɛku
22 Ye Bɑlɑmu u swɑɑ wɔri u win kɛtɛku sɔni mɑ win sɔm kowobu yiru bɑ nùn swĩi, yerɑ Yinni Gusunɔ u kɑ nùn mɔru kuɑ mɑ u nùn win gɔrɑdo gɔriɑ u bunɑnɑ swɑɑɔ. 23 Ye kɛtɛku ge, gɑ gɔrɑdo wi wɑ u yɔ̃ swɑɑ suunuɔ u win tɑkobi womɛ, yerɑ gɑ gɛrɑ gɑ dɑ yɑkɑsɔ. Mɑ Bɑlɑmu u gu so, u kɑ gu swɑɑ sure. 24 Mɑ gɔrɑdo wi, u dɑ u yɔ̃rɑ swɑɑ kisɑ gɑɑ sɔɔ, resɛm gbɑɑnu yirun gɑnin bɑɑ sɔɔ. 25 Yerɑ kɛtɛku ge, gɑ mɑɑ Yinni Gusunɔn gɔrɑdo wi wɑ mɑ gɑ dɑ gɑ mɑni gɑni yin tiɑɔ. Mɑ gɑ Bɑlɑmun nɑɑsu kɑ gɑnɑ ye bɑɑri. Mɑ u gu so kpɑm. 26 Yerɑ gɔrɑdo wi, u swɛnyɑ u dɑ wuswɑɑɔ, mi bɑ#ǹ kpɛ̃ bu mɑɑ gɛrɑ gɑm. 27 Yerɑ kɛtɛku ge, gɑ mɑɑ gɔrɑdo wi wɑ mɑ gɑ wɔrumɑ. Sɑɑ yerɑ Bɑlɑmu u mɑɑ gu soberu wɔri kɑ mɔru. 28 Yerɑ Yinni Gusunɔ u derɑ kɛtɛku ge, gɑ nɔɔ wukiɑ gɑ gɑri geruɑ gɑ nɛɛ, Bɑlɑmu, mbɑ nɑ nun kuɑ ɑ kɑ mɑn so mɛ sere nɔn itɑ.
29 Mɑ u kɛtɛku ge wisɑ u nɛɛ, ɑ mɑn yɑɑkoru mɔ̀wɑ. Nɑ̀ n dɑɑ mɑm tɑkobi nɛni, nɑ n nun go kɔ.
30 Mɑ kɛtɛku ge, gɑ nùn wisɑ gɑ nɛɛ, nɑ sɑ̃ɑwɑ wunɛn kɛtɛku, ɑ rɑ mɑn sɔni bɑɑdommɑ sere n kɑ gisɔ girɑri. Nge mɛyɑ nɑ rɑ nun kue?
Mɑ Bɑlɑmu u wisɑ u nɛɛ, ɑɑwo, n ǹ mɛ.
31 Sɑɑ yerɑ Yinni Gusunɔ u Bɑlɑmun nɔni wukiɑ mɑ u Gusunɔn gɔrɑdo wi wɑ u yɔ̃ swɑɑ suunu sɔɔ u win tɑkobi womɛ. Yerɑ u yiirɑ u wuswɑɑ tem girɑri. 32 Mɑ gɔrɑdo wi, u nùn bikiɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ kɑ wunɛn kɛtɛku so mɛ, sere nɔn itɑ. Nɑ nɑwɑ n kɑ nun yɔ̃rɑsiɑ. Domi kɑrin swɑɑ ɑ swĩi mi. 33 Kɛtɛku ge, gɑ mɑn wɑ mɑ gɑ gɛrɑ sere nɔn itɑ. Gɑ̀ kun dɑɑ gɛre mɛ, kon dɑɑ nun gowɑ kpɑ n gen tii deri.
34 Mɑ Bɑlɑmu u gɔrɑdo wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee nɑ torɑ. Nɑ#ǹ yɛ̃ mɑ ɑ wɑ̃ɑ swɑɑɔ. Tɛ̃, nɛn sɑnum mɛ, mù kun kɑ nun nɑɑwɛ, kon gɔsirɑ n wurɑ nɛn yɛnuɔ.
35 Mɑ gɔrɑdo wi, u nɛɛ, ɑɑwo. A kɑ tɔn be doo. Adɑmɑ gɑri yi kon nun sɔ̃, yiyɑ kɑɑ gere.
Mɑ Bɑlɑmu u kɑ Bɑlɑkin tɔn be dɑ.
Bɑlɑmu kɑ Bɑlɑki bɑ yinnɑ
36 Sɑnɑm mɛ Bɑlɑki u nuɑ mɑ Bɑlɑmu u wee, yerɑ u nùn sennɔ dɑ sere Mɔɑbubɑn wuuɔ ben tem nɔɔ burɑ yerɔ Aɑnɔɔn dɑɑrɔ. 37 Mɑ Bɑlɑki u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ#ǹ nɛ sɑnɑm mɛ nɑ gbiɑ nɑ nun sɔmɔbu gɔriɑ. A tɑmɑɑ nɑ#ǹ kpɛ̃ n nun gɑ̃ɑnu kɛ̃?
38 Mɑ Bɑlɑmu u Bɑlɑki wisɑ u nɛɛ, geemɑ, wee, nɑ nɑ wunɛn mi tɛ̃, ɑdɑmɑ nɑ#ǹ gɛɛ mɔ n nun sɔ̃. Yinni Gusunɔwɑ u koo mɑn sɔ̃ ye kon nun sɔ̃.
39 Mɑ Bɑlɑmu kɑ Bɑlɑki bɑ swɑɑ wɔrimɑ bɑ tunumɑ Kiriɑti Husɔtuɔ. 40 Yerɑ Bɑlɑki u kɛtɛbɑ kɑ yɑ̃ɑnu go u kɑ yɑ̃kuru kuɑ.
Bɑlɑmu u Isirelibɑ
domɑru kuɑ
41 Yen sisiru bururu, Bɑlɑki u Bɑlɑmu suɑ bɑ yɔɔwɑ Bɑmɔtu Bɑɑliɔ. Min diyɑ bɑ Isirelibɑn sukum wɑɑmɔ.