22
1-3 Ye u gbɛnɑ mi, bɑ̀ n ye wɑ win nɔmɑ sɔɔ, ǹ n kɛtɛn nɑ, ǹ kun mɛ kɛtɛku, ǹ kun mɛ yɑ̃ɑru, mɑ yɑ gesi wɑsi, yen yiruwɑ u koo wɛ̃. Ù kun mɑɑ gɑ̃ɑnu mɔ, bɑ koo win tii dɔrɑwɑ.
Goo ù n gbɛnɑ dɑ wɔ̃kuru, bɑ̀ n nùn mwɑ wɔ̃ku te, bɑ so bɑ go, bɑ ǹ goo win yɛm bikiɑmɔ. Adɑmɑ yɑm mù n sɑ̃rɑ bɑ sere nùn go, be bɑ nùn go mi, bɑ koo bu win yɛm bikiɑ.
Goon gɑ̃ɑ ni bɑ suɑn woodɑbɑ
4 Bɛɛn goo ù n win sɑbenu sure win winsim gberɔ, ǹ kun mɛ win dɑ̃ɑ gbɑɑrɔ, mɑ nu dĩɑnu ɑsɔrɔ kuɑ, win gberun dĩɑ geenɑ u koo yɛ̃ro kɔsire wɛ̃, ǹ kun mɛ win dɑ̃ɑ mɑrum.
5 Goo ù n dɔ̃ɔ mɛnimɑ, dɔ̃ɔ wi, ù n duɑ goon gberɔ, mɑ yɛ̃ron dĩɑnu kpuro dɔ̃ɔ mwɑɑrɑ, wi u dɔ̃ɔ mɛni mi, u koo dĩɑ ni nu dɔ̃ɔ mwɑɑrɑn kɔsire wɛ̃wɑ.
6 Goo ù n win winsim gobi, ǹ kun mɛ gɑ̃ɑnu berusiɑ, mɑ bɑ nu gbɛnɑ mi u beruɑ mi, bɑ̀ n gbɛnɔ wi wɑ ye u suɑ min nɔn yiruwɑ u koo kɔsiɑ. 7 Bɑ̀ kun mɑɑ nùn wɑ, wìn mi bɑ gɑ̃ɑ ni gbɛnɑ u koo dɑwɑ Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ u nɔmɑ suɑ wɔllɔ u bɔ̃re u nɛɛ, u ǹ gɑ̃ɑnu gɑnu sue ni bɑ nùn berusiɑ mi sɔɔ. 8 Tɔmbu yiru bɑ̀ n gɑ̃ɑnu sikirinɛmɔ, ǹ n yɑɑ sɑberun nɑ, ǹ kun mɛ yɑ̃nu, ǹ kun mɛ gɑ̃ɑ ni nu kɔ̃ɔrɑ, be kpuro bɑ koo dɑwɑ Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ u bu siriɑ. Ben wi u kun gem mɔ, ye bɑ sikirinɛ min wɑsi yiruwɑ u koo kɔsiɑ.
9 Goo ù n win winsim yɑɑ sɑberu gɑru sɑbusiɑ, mɑ tɑ bɔɔrɑ ǹ kun mɛ tɑ gu ǹ kun mɛ bɑ tu sɛ̃re bɑ mwɑ goo kun wɑ, 10 wi bɑ tu sɑbusiɑ mi, u koo dɑwɑ Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ u bɔ̃re u nɛɛ, u ǹ tu bɑbe. Sɑnɑm mɛyɑ, wi u sɑbe te mɔ mi, u koo durɔ win gere wurɑ kpɑ wi bɑ sɑbe te sɑbusiɑ u ku mɑɑ gɑ̃ɑnu gɑnu kɔsiɑ. 11 Adɑmɑ bɑ̀ n sɑbe te gbɛnɑn nɑ win yɛnuɔ, u koo ten kɔsire wɛ̃wɑ. 12 Ǹ n mɑɑ gbeeku yɑɑn nɑ yɑ tu mwɑ yɑ kɑsukɑ, u kɑ ten seedɑ nɑ u sɔ̃ɔsi. Sɑɑ ye, u ǹ mɑɑ ten kɔsire wɛ̃ɛmɔ.
13 Goo ù n mɑɑ win winsim yɑɑ sɑberu bɔkurɑ, mɑ tɑ bɔɔrɑ ǹ kun mɛ tɑ gu sɑnɑm mɛ wi u tu mɔ u ǹ wɑ̃ɑ mi, bɑ koo nùn ten kɔsire wɛ̃wɑ. 14 Adɑmɑ ù n wɑ̃ɑ mi, bɑ ǹ mɑɑ nùn kɔsire wɛ̃ɛmɔ. Bɑ̀ n mɑɑ tu due kuɑn nɑ, ten due gobi yi, yi turɑ.
Tɔmbun wɑ̃ɑsinɑɑn woodɑ
kɑ sɑ̃ɑrugiɑ
15 Goo ù n wɔndiɑ kɔkurɑ u nùn bekuru doke, mɑ bɑ ǹ dɑɑ wɔndiɑ wi durɔ kɑ̃, wi u nùn bekuru doke mi, u koo dokiriru kpuro kowɑ nge mɛ bɑ rɑ ko, kpɑ u wɔndiɑ wi suɑ kurɔ. 16 Bɑɑ wɔndiɑ win tundo ù n yinɑ bu suɑnɑ, kɑ mɛ, durɔ wi, u koo dokiriru kpuro kowɑ nge mɛ bɑ rɑ ko bu kɑ wɔndiɑ suɑ.
17 Tɔn kurɔ sɔro ù n wɑ̃ɑ bɛɛn suunu sɔɔ, i nùn goowo.
18 Wi u mɑɑ kɑ yɑɑ sɑberu kpunɑ, i yɛ̃ro goowo.
19 Nɛ, Yinni Gusunɔ turowɑ i ko sɑ̃. Wi u yinɑ u bũu goo sɑ̃ɑmɔ, i yɛ̃ro goowo.
20 I ku sɔɔ goo nɔni sɔ̃. I ku mɑɑ nùn tɑki di. I yɑɑyo mɑ bɛɛn tii i rɑɑ sɔru di Egibitin temɔ. 21 I ku gɔmini goo nɔni sɔ̃, ǹ kun mɛ gobeku goo. 22 Wi u bu nɔni sɔ̃ɔmɔ mɑ bɑ mɑn somiru kɑnɑ, kɑ geemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, kon bu somi. 23 Kpɑ n de nɛn mɔru yu se bu bɛɛ go tɑbu gberɔ, bɛɛn kurɔbu bu mɑɑ ko gɔminibu kpɑ bɛɛn bibu bu mɑɑ ko gobekubɑ.
24 Bɛɛ Isirelibɑ sɔɔ, bɛɛn wi u sɑ̃ɑro gobi bɔkurɑ, u ku rɑɑ yi nim dokeɑ nge mɛ bwese tukunu nu rɑ ko.
25 Ì n goon bekuru tɔrubɑ mwɑ, i nùn tu wesiɑ sɔ̃ɔ u sere du. 26 Domi beku tee terɑ u mɔ mi, u kɑ win wɑsi wukiri. Yen sɔ̃, ɑ̀ n tu nɛni mbɑ u koo wukiri wɔ̃kuru. Sɑnɑm mɛ sɔɔ, ù n mɑn wuri koosimɑ, kon nùn wɔnwɔndu kuɑ, n nùn swɑɑ dɑki.
27 I ku rɑ mɑn kɔ̃sɑ gerusi, i ku rɑ mɑɑ bɛɛn wirugii bɔ̃re.
28 Ì n bɛɛn dĩɑ gbiikinu gɑ̃ i ku de n tɛ i sere kɑ nɛginu nɑ.
I ku mɑɑ tɛ i kɑ bɛɛn bii tɔn durɔ gbiikobu yɑkiɑ domi bɑ sɑ̃ɑwɑ nɛgibu.
29 Mɛyɑ i ko mɑɑ mɑn bɛɛn yɑɑ sɑbenun bii gbiikinu yiiyɑ nɛnɛm ɑdɑmɑ i ko de nu ginɑ bɔm nɔwɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru, nɔɔbɑ itɑse i sere kɑ mɑn nu yɑ̃kuru kuɑ.
30 Bɛɛn tii mɑɑ, i ko n wɑ̃ɑwɑ nɛnɛm nɛn sɔ̃, i n dɛɛre. Yen sɔ̃, i ku yɑɑ gɑɑ tem ye gbeeku yɑɑ yɑ go yɑ deri. I ye bɔ̃nu wɛ̃ɛyɔ domi bɑ ǹ ye sɑke.