Woodɑ ye Yinni Gusunɔ
u Isirelibɑ wɛ̃ yobun sɔ̃
21
1 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ Isirelibɑ woodɑ yeni wɛ̃ɛyɔ. 2 Ben goo ù n win Isirelisi dwɑ yoo, yoo wi, u koo win yinni sɑ̃wɑ wɔ̃ɔ nɔɔbɑ tiɑ, nɔɔbɑ yiruse u koo yɑriwɑ yoo ten di u kun gɑ̃ɑnu kɔsie. 3 Ù kun kurɔ mɔ u kɑ duɑ yoo te sɔɔ, wi turowɑ u koo yɑri. Ù n mɑɑ kurɔ mɔ bɑ kɑ nùn dwɑ, sɑnnɑ bɑ koo yɑri. 4 Ǹ n win yinnin nɑ, u nùn kurɔ wɛ̃, mɑ u kɑ kurɔ wi bibu mɑrɑ, dɔmɑ te u yɑriɔ yorun di, u koo kurɔ kɑ win bibu win yinni deriɑwɑ kpɑ u yɑri wi turo. 5 Adɑmɑ yoo wi, ù n geruɑ bɑtumɑ sɔɔ u nɛɛ, u win yinni kĩ kɑ mɑɑ win kurɔ wi, kɑ win bibu, yen sɔ̃, u ǹ yɑriɔ, 6 sɑɑ yerɑ yinni wi, u koo kɑ nùn dɑ Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ. Miyɑ u koo nùn sɛririsiɑ sɑ̃ɑ yee ten gɑmboɔ, u nùn swɑɑ yɑbɑ kɑ sɔkurɑ. Kpɑ n sɑ̃ɑ yĩreru mɑ yoo wi, u sɑ̃ɑwɑ win yoo sere kɑ bɑɑdommɑɔ.
7 Goo ù n mɑɑ win bii tɔn kurɔ dɔrɑ yoo, bɑ ǹ nùn yɑkiɑmɔ nge mɛ bɑ rɑ yoo tɔn durɔbu yɑkie. 8 Win yinni ù n nùn suɑ kurɔ, mɑ u wɑ dɑ̃kuru yɑ ǹ kɑ nùn nɑɑwɛ u koo kpĩ u nùn win tɔmbu yɑkie. Adɑmɑ u ku rɑɑ nùn tɔn tuko yɑkie. Domi durɔ wi, u kuɑ nɑɑnɛ sɑrirugii. 9 Goo ù n yoo tɔn kurɔ dwɑ u kɑ win bii tɔn durɔ wɛ̃, u nùn kuo nge mɛ bɑ rɑ bii wɔndiɑ kue bɑ̀ n nùn suɑmɔ. 10 Goo ù n yoo suɑ kurɔ, yen biru ù n mɑɑ kurɔ kpɑo suɑ, u ku rɑɑ yoo win dĩɑnu kɑ win yɑ̃ɑ ni u rɑ rɑɑ nùn wɛ̃ kɑwɑ. Mɛyɑ mɑɑ ben wɑ̃ɑsinɑɑ sɔɔ, u ku rɑɑ de gɑ̃ɑnu gɑnu kɔsi. 11 Ù kun mɑɑ nùn gɑ̃ɑnu itɑ yenin gɑɑ kuɑmmɛ, u de kurɔ wi, u yɑri yorun di u kun gɑ̃ɑnu kɔsie.
Dɑɑ kɔ̃sɑ ye tɔnu ù n kuɑ
bɑ koo nùn go
12 Wi u tɔnu so u go, bɑ koo yɛ̃ron tii gowɑ. 13 Adɑmɑ wi u kun kĩ u kɑ tɔnu go sɑmbɑ sɔɔ, nɛ Yinni Gusunɔ kon yɑm gɑm gɔsi mi u koo kpikiru dɑ u kuke. 14 Wi u win winsim mwɑ u go nuku kɔ̃surun sɔ̃ kɑ bwisi, bu yɛ̃ro mɔɔ bu go, bɑɑ ù n duɑ nɛn sɑ̃ɑ yerɔ u yɑ̃ku yeru nɛnuɑ u kɑ bɔ̃re.
15 Wi u win tundo so, ǹ kun mɛ win mɛro, bɑ koo yɛ̃ro mwɑ bu gowɑ.
16 Wi u tɔnun tii gbɛnɑ u dɔrɑ, ǹ kun mɛ u nùn kuɑ win yoo, bɑ koo yɛ̃ro mwɑ bu gowɑ.
17 Wi u win mɛro, ǹ kun mɛ win tundo kɔ̃sɑ gerusi, bɑ koo yɛ̃ro gowɑ.
Woodɑ ye Gusunɔ u yi
be bɑ tɔmbu mɛɛrɑ kuɑn sɔ̃
18 Sɑɑ ye tɔmbu yiru bɑ sɑnnɑmɔ mɑ ben turo u win winsim so kɑ nɔm kuseru, ǹ kun mɛ u nùn kɑrɑ kɑ kperu u mɛɛrɑ kuɑ, mɑ yɑ kun nùn go, bɑ ǹ wi u nùn so mi goomɔ. Yɑ̀ n nùn kpĩ, 19 mɑ u rɑ sɑnɔ kuɑ u kɑ dɛkɑ sĩimɔ, wi u nùn mɛɛrɑ kuɑ mi, bɑ ǹ nùn gɑ̃ɑnu kuɑmmɛ. Adɑmɑ durɔ win sɔmbu te u koo rɑɑ ko ù n bwɑ̃ɑ do, wi u nùn mɛɛrɑ kuɑ mi, wiyɑ u koo tu ko, kpɑ u mɑɑ mɛɛrɑ yen nɔɔribun gobi kɔsiɑ.
20 Goo ù n win yoo so kɑ bokuru u go mii mii bɑ koo yɛ̃ro gowɑ. 21 Adɑmɑ yoo wi, ù n kuɑ tɔ̃ɔ giriru ǹ kun mɛ sɔ̃ɔ girɑ yiru u sere gu, bɑ ǹ mɑɑ win yinni gɑ̃ɑnu kuɑmmɛ, domi yoo wi, u sɑ̃ɑwɑ win gobi.
22 Tɔn durɔbu gɑbu bɑ̀ n sɑnnɑmɔ, mɑ bɑ gurɑgii wɔri sere win nukurɑ kɑ yɑrɑ, mɑ win gɑm kun mɛɛrɑ wɑ, yen mɛ kurɔ win durɔ u tɔn be bure, mɛyɑ bɑ koo kɔsiɑ siri kowobun wuswɑɑɔ. 23 Adɑmɑ kurɔ wi, ù n mɛɛrɑ gɑɑ wɑ, mɛɛrɑ yen bweserɑ bɑ koo mɑɑ bu ko. Ù n mɑɑ gun nɑ, bɑ koo bu gowɑ. 24 Ǹ n win nɔnin nɑ bɑ wunɑ bɑ koo mɑɑ begii wunɑwɑ. Ǹ n win dondun nɑ bɑ buɑ, bɑ koo mɑɑ beginu buɑwɑ. Ǹ n win nɔmɑn nɑ bɑ buɑ, bɑ koo mɑɑ begiɑ buɑwɑ. Ǹ n win nɑɑsun nɑ bɑ buɑ, bɑ koo mɑɑ begisu buɑwɑ. 25 Ǹ n mɑɑ dɔ̃ɔn nɑ bɑ nùn mɛni, bɑ koo mɑɑ be dɔ̃ɔ mɛniwɑ. Mɛɛrɑ yèn bweseru bɑ nùn kuɑ gesi, yen bweserɑ bɑ koo mɑɑ bu ko.
26 Goo ù n win yoo tɔn durɔ, ǹ kun mɛ tɔn kurɔn nɔnu kɔrɑ, u koo yoo wi kɑrɑwɑ u doonɑ nɔnu gen sɔ̃. 27 Ǹ n mɑɑ win dondun nɑ u wunɑ, u koo nùn kɑrɑwɑ u doonɑ don ten sɔ̃.
28 Kɛtɛ yɑ̀ n tɔnu kɔbɑ so yɑ go, bɑ koo yen tii kpenu kɑsuku bu gowɑ, bɑ ǹ yen yɑɑ temmɔ. Yen biru bɑ ǹ mɑɑ yen yinni gɑ̃ɑnu kuɑmmɛ. 29 Adɑmɑ kɛtɛ ye, yɑ̀ n dɑɑ goo kɔbɑ sɔkure mɑ bɑ yen yinni sɔ̃ɔwɑ mɑ u ǹ kɑ ye gɑ̃ɑnu kue, bɑ koo win tii gowɑ kɑ kɛtɛ ye sɑnnu. 30 Bɑ̀ n mɑɑ nùn gɑ̃ɑnu buren nɑ u wɑ u kɑ win wɑ̃ɑru yɑkiɑ, u koo ni kpuro kɔsiɑwɑ nge mɛ bɑ geruɑ. 31 Kɛtɛ yen bweseru yɑ̀ n bii goo kɔbɑ sɔkɑ, siri tee biyɑ bɑ koo ye kuɑ mi, kɑ yen yɛ̃ro. 32 Adɑmɑ kɛtɛ ye, yɑ̀ n goon yoo so yɑ go, sii geesun gobi tɛnɑ yen yinni u koo yoo win yinni wɛ̃, kpɑ bu kɛtɛ ye kpenu kɑsuku bu go.
33 Goo ù n dɔkɔ mɔ, ǹ kun mɛ u wɔru gɑgu gbɑ u deri u ǹ wukiri, mɑ goon yɑɑ sɑberɑ wɔri mi, tɑ gu, 34 wi u dɔkɔ ye mɔ ǹ kun mɛ wɔru ge, u koo sɑbe ten kɔsire wɛ̃wɑ kpɑ u sɑbe goo te suɑ.
35 Goon kɛtɛ yɑ̀ n googiɑ mɛɛrɑ kuɑ yɑ go, bɑ koo kɛtɛ wɑsɑ ye dɔrɑwɑ bu yen gobi bɔnu ko. Kpɑ bu mɑɑ ye yɑ gu min yɑɑ bɔnu ko. 36 Kɛtɛ ye, yɑ̀ n dɑɑ gɛɛ mɛɛrɑ koore, mɑ yen yɛ̃ro u yɛ̃ ɑdɑmɑ u ǹ gɑ̃ɑnu kue, u koo ye yɑ gu min kɔsire wɛ̃wɑ kpɑ wi, u goo te suɑ.
Yɑɑ sɑbenun gbɛnɑn woodɑ
37 Goo ù n kɛtɛ gbɛnɑ u go, ǹ kun mɛ u ye dɔrɑ, kɛtɛ nɔɔbuwɑ u koo kɔsiɑ tiɑ yen wɔllɔ. Ǹ n mɑɑ yɑ̃ɑrun nɑ, yɑ̃ɑnu nnɛwɑ u koo kɔsiɑ tee ten wɔllɔ.