Yosɛfun mɑɑbɑ dĩɑnu
dwebu dɑ Egibitiɔ
42
1 Ye Yɑkɔbu u nuɑ dĩɑnu wɑ̃ɑ Egibitiɔ, yerɑ u win bibu bikiɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ i mɛɛrinɛ i ǹ gɑ̃ɑnu mɔ̀. 2 Nɑ nuɑ mɑ Egibitiɔ dĩɑnu wɑ̃ɑ. Ǹ n mɛn nɑ, i seewo i dɑ i sun nu dwiɑmɑ kpɑ su wɑ sɑ n kɑ wɑ̃ɑ.
3 Mɑ Yosɛfun mɑɑbu wɔkuru bɑ seewɑ bɑ dɑ Egibitiɔ bu kɑ dĩɑnu dwe. 4 Adɑmɑ Yɑkɔbu kun wure Yosɛfun wɔnɔ Bɛnyɑmɛɛ u kɑ bu dɑ domi u nɛɛ, wɑhɑlɑ gɑɑ yɑ koo rɑ nùn deemɑ. 5 Mɑ bɑ dĩɑ ni dwem dɑ Egibitiɔ kɑ Kɑnɑnibɑ gɑbu. Domi gɔ̃ɔrɑ wɑ̃ɑ Kɑnɑnin tem kpuro sɔɔ.
Yosɛfu u win mɑɑbu
buku buku kuɑ
6 Sɑɑ ye sɔɔ, Yosɛfuwɑ u Egibitin tem kpɑrɑmɔ. Wiyɑ u tem min tɔmbu dĩɑnu dɔrɑsiɑmɔ. Ye win mɑɑ be, bɑ turɑ mi, bɑ nùn yiirɑ bɑ wiru tem girɑri. 7 Ye u bu wɑ u bu giɑ, ɑdɑmɑ u kuɑ nge u ǹ bu yɛ̃. Mɑ u bu gerusi kɑ dɑm u nɛɛ, mɑn diyɑ i nɑ.
Bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, sɑɑ Kɑnɑnin tem diyɑ sɑ nɑ su kɑ dĩɑnu dwe.
8 Adɑmɑ kɑ mɛ, bɑ ǹ nùn tubɑ. 9 Sɑɑ yerɑ u yɑɑyɑ dosu ge u rɑɑ kuɑ ben sɔ̃. Mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i nɑwɑ i kɑ bɛsɛn tem sɑriɑ mɛɛri kpɑ i wɑ mi sɑ dɑm kɔmiɛ.
10 Bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, ɑɑwo, yinni, sɑ nɑwɑ su kɑ dĩɑnu dwe. 11 Tɔn turowɑ u bɛsɛ kpuro mɑrɑ. Gemɑ sɑ gerumɔ, sɑ ǹ sɑ̃ɑ be bɑ tem sɑriɑ mɛɛrim nɑ.
12 Adɑmɑ Yosɛfu u bu wisɑ u nɛɛ, weesɑ, i nɑwɑ i kɑ wɑ mi sɑ dɑm kɔmiɛ.
13 Bɑ kpɑm nùn wisɑ bɑ nɛɛ, yinni, sɑ sɑ̃ɑwɑ bɛsɛ tɔnu wɔkurɑ yiru. Tɔn turowɑ u sun mɑrɑ Kɑnɑnin temɔ. Bɛsɛn wi u piiburu bo, wiyɑ sɑ deri yɛnuɔ kɑ bɛsɛn tundo, mɑ turo u sɑriru kuɑ.
14 Yosɛfu kpɑm bu wisɑ u nɛɛ, weesɑ i mɔ̀. I nɑwɑ i kɑ bɛsɛn tem sɑriɑ mɛɛri. 15 Wee nge mɛ kon kɑ bɛɛn lɑɑkɑri mɛɛri. Ì kun kɑ bɛɛn wɔnɔ wi u wɑ̃ɑ yɛnuɔ mi nɛ, sere kɑ Egibiti sunɔn yĩsiru i ǹ yɑriɔ minin di. 16 Yen sɔ̃, i bɛɛn turo gɔrio u dɑ u kɑ nùn nɑ. Bɛɛ be i tie, bu bɛɛ doke pirisɔm dirɔ. Sɑɑ ye sɔɔrɑ sɑ ko wɑ ǹ n gem nɑ i gerumɔ. Mɑ n kun mɛ, sere kɑ Egibiti sunɔn yĩsiru, i nɑwɑ i kɑ tem sɑriɑ mɛɛri.
17 Mɑ u bu kɛnusi pirisɔm dirɔ sɔ̃ɔ itɑ. 18 Sɔ̃ɔ itɑse terɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ Gusunɔ nɑsie. Yen sɔ̃, i koowo mɛni kpɑ i wɑ i n kɑ wɑ̃ɑ. 19 Ì n sɑ̃ɑn nɑ tɔn geobu, i bɛɛn turo derio diru mini. Bɛɛ be i tie kpɑ i kɑ bɛɛn tɔmbu dĩɑnu dɑɑwɑ gɔ̃ɔ ten sɔ̃. 20 Kpɑ i kɑ mɑn bɛɛn wɔnɔ dɑ̃ɑko wi nɑɑwɑ. Sɑɑ yerɑ kon giɑ mɑ gemɑ i gerumɔ, kpɑ su bɛɛ deri i n wɑ̃ɑ.
Bɑ wurɑ mɛ, 21 mɑ bɑ sɔ̃ɔnɑ bɑ nɛɛ, kɔ̃sɑ ye sɑ bɛsɛn wɔnɔ Yosɛfu kuɑ yerɑ yɑ sun kɔsiemɔ tɛ̃, domi sɑ win nuku sɑnkirɑnu wɑ. Ye u sun suuru kɑnɑ sɑ ǹ wure.
22 Rubɛni u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ ǹ dɑɑ bɛɛ sɔ̃ɔwɑ nɑ nɛɛ, i ku bii wi kɔ̃sɑ gɑɑ kuɑ? Adɑmɑ i ǹ nɛn gɑri wure. Wee, tɛ̃ Gusunɔ u sun win yɛm bikiɑmɔ.
23 Sɑnɑm mɛ bɑ gɑri yi mɔ̀, bɑ ǹ yɛ̃ Yosɛfu u ben bɑrum nɔɔmɔ. Domi goowɑ u rɑ bu gɑri tusie. 24 Mɑ Yosɛfu u bu dɛsirɑri ginɑ u dɑ u swĩ.
Yosɛfun mɑɑbɑ gɔsirɑ
Kɑnɑnin temɔ
Yen biru u wurɑ u kɑ bu gɑri kuɑ. Mɑ u be sɔɔ Simɛɔ gɔsɑ u derɑ bɑ kɑ nùn yɔni bɔkuɑ be kpuron nɔni biru. 25 Yen biru u woodɑ wɛ̃ u nɛɛ, bu ben sɑɑkibɑ sɔɔ dĩɑnu yibio kpɑ bu ben bɑɑwuren gobi wesiɑ win sɑɑki sɔɔ, kpɑ bu be dĩɑnu kusenu kuɑ ni bɑ koo di swɑɑ sɔɔ. Mɑ bɑ kuɑ mɛ. 26 Mɑ bɑ ben dĩɑ ni kɛtɛkunu sɔbi bɑ doonɑ.
27 Swɑɑ sɔɔ mi bɑ wɛ̃re, yerɑ ben turo u win sɑɑki kusiɑ u kɑ win kɛtɛku dĩɑnu kɛ̃. Mɑ u deemɑ gobi wee sɑɑki ye sɔɔ. 28 Mɑ u be bɑ tie sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɑ mɑn nɛn gobi wesiɑ. Yi wee nɛn sɑɑkiɔ.
Yerɑ bɑ nɑndɑ bɑ gerunɑ bɑ nɛɛ, mbɑ Gusunɔ u sun kuɑ yeni.
29 Mɑ bɑ wure bɑ swɑɑ wɔri bɑ turɑ ben tundon mi Kɑnɑnin temɔ. Bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ kpuro ye n bu deemɑ. 30 Bɑ nɛɛ, durɔ wi u sɑ̃ɑ Egibitigibun wirugii u sun gerusi u nɛɛ, sɑ nɑwɑ su kɑ ben tem sɑriɑ mɛɛri. 31 Mɑ sɑ nùn wisɑ sɑ nɛɛ, sɑ sɑ̃ɑwɑ tɔn geobu. Sɑ ǹ nɛ su kɑ ben tem sɑriɑ mɛɛri. 32 Sɑ kpɑm nùn sɔ̃ɔwɑ sɑ nɛɛ, sɑ sɑ̃ɑwɑ tɔn turon bibu, bɛsɛ wɔkurɑ yiruwɑ ɑ mɑrɑ. Bɛsɛn turo sɑriru kuɑ. Wi u piiburu bo, u mɑɑ wɑ̃ɑ yɛnuɔ kɑ wunɛ. 33 Yerɑ u sun wisɑ u nɛɛ, su nùn bɛsɛn turo derio. Bɛsɛ be sɑ tie, kpɑ su kɑ bɛsɛn tɔmbu dĩɑnu nɑɑwɑ ni nu koo bu turi gɔ̃ɔ ten sɔ̃, 34 kpɑ su kɑ nùn bɛsɛn wɔnɔ wi u wɑ̃ɑ yɛnuɔ mi nɑɑwɑ. Nge mɛyɑ u koo be kɑ giɑ mɑ sɑ sɑ̃ɑ tɔn geobu, sɑ ǹ weesu mɔ̀, sɑ ǹ mɑɑ sɑ̃ɑ be bɑ ben tem sɑriɑ mɛɛrim nɑ. Kpɑ u sun bɛsɛn turo wi wesiɑ. Mɛyɑ u koo be mɑɑ de su tenkuru ko ben tem mi.
35 Ye bɑ gɑri yi geruɑ bɑ kpɑ, yerɑ ben bɑɑwure u win sɑɑki kusiɑ. Be kɑ ben tundo bɑ wɑ wee, ben bɑɑwuren gobi yi u kɔsiɑ yi wɑ̃ɑ win sɑɑkiɔ. Mɑ bɛrum be kpuro mwɑ. 36 Yerɑ Yɑkɔbu u nɛɛ, i ko de n nɛn bibu kpuro biɑwɑ. Domi wee, Yosɛfu u sɑriru kuɑ, nɑ mɑɑ Simɛɔ biɑ, tɛ̃ i kĩ i Bɛnyɑmɛɛ suɑ. Ye kpuro nɛ sɔɔrɑ yɑ wɔrimɔ.
37 Rubɛni u ben tundo wisɑ u nɛɛ, ɑ gesi mɑn Bɛnyɑmɛɛ nɔmu sɔndio. Nɑ̀ kun kɑ nùn wurɑmɛ, nɛn bibu yiru wee, ɑ bu goowo.
38 Yɑkɔbu u bu wisɑ u nɛɛ, nɛn bii u ǹ kɑ bɛɛ dɔɔ. Domi win mɔɔ u gu, wi turowɑ u mɑn tie. Yen sɔ̃, wɑhɑlɑ gɑɑ yɑ̀ n seewɑ yɑ nùn deemɑ gbɑburu sɔɔ, nuku sɑnkirɑru tɑ koo rɑ mɑn go, domi nɑ tɔkɔ kuɑ.