Bhawuro mo‑gheghinga ke Meerita
28
Hano tohikiri mo‑se ayoomu bhoheene,
niho tokamëya kubha,
ntoonyi mo‑gheghinga kino ghekobherekeru Meerita.
2 Abhiikari bha hayo bhaghatughënëhi bhoheene chwee.
Bhaghatukörëra amachömu,
bhaghatuhëmbëra omororo twate,
gho kubha ndeere eriibhagha re nyighita,
na ambura neere eratëëka.
3 Bhawuro naare akomiri erituumu re chaaku akaretoora mo‑mororo.
Mbe,
anchöka ekarwera‑mu gho ghiri e bhotuuku bho mororo uyo,
ekamwiringera Bhawuro mo‑kubhökö ekamoroma.
4 Abhaato bha hayo,
hano bharooche kubha anchöka iyo nekwiniina mo‑kubhökö gho Bhawuro,
bhakabhoorani bhakabhugha,
“Omooto uno m‑mahëënë m‑mwiti are,
nangabha ahöniri mo‑nyancha,
omusambu wiito uno okobherekeru Obhuhëënë tookomwisherereri ëndërërë kubha muhöru.”
5 Amare Bhawuro akayisangʼitera mo‑mororo,
temunyahaariri koru hasuuhu.
6 Abhaato bhayo mbaare bhariituuri kubha Bhawuro nakobhimba,
hamu naghugho haase aku hayo hayo.
Bhakamara eriibhagha ryaru bhaanyi hayo bharamumööhërëri bhuno akubha.
Hano bharooche kubha tabheere ghyokyose,
bhaghagharura amiihëëbhö ghaabho,
bhaghasëëma kobhugha kubha,
n‑umu o misambu gheebho.
Bhawuro ˆakamuhöri ishe Bhubhuriyo
7 Hayo tutënyiire ꞉haare haghuhe ne emeghondo ghe mokoro o gheghinga kiyo,
eriina reeche Bhubhuriyo.
Bhubhuriyo uyo aghatughënëhi bhoheene awaache,
tokamara chaasiko ishato‑ho.
8 Eriibhagha riyo,
ishe Bhubhuriyo m‑moshaagha are,
naare aghööturu ne ekihëënö,
na ghusaaha amasaahë.
Bhawuro aghasöha mo‑nyumba e mubhabharu uyo,
akamusabhera,
aghatoora amabhökö ighoro yaache akamuhöri.
9 Kurëngʼaana na angʼana iyo,
abhabhabharu abhande bhoose bha mo‑gheghinga kiyo bhakaacha,
Bhawuro akabha arabhahöri.
10 Abhaato bhayo bhaghatosooka chwee.
Hano toore tutanwire na ameeri ayende,
bhaghatotoori gho ghotuha amënda ghano toore törëënda.
Bhawuro ˆakahika mo‑moghya o Ruumi
11 Hano toore tumariri emyëri etato mo‑gheghinga kiyo,
toghaköra orughëndö na ameeri.
Ameeri iyo neere e mo‑moghya o Arekisantiriya,
ino ere ne ekingʼöchö ke misambu ghe bhisare ghe mo‑se yaabho.
Emisambu ghiyo ngeere gherabherekeru Kaasita na Bhorukisi.
12 Tokahika mo‑moghya o Sirakusa,
tokamara‑ho chaasiko ishato,
13 toghatëënya tokahika mo‑moghya o Reghiyo kwo rosiko rumu.
Hano bhookiire,
obhukama bhuhaari bhokahuuta korwera bhachuuta,
bhoghaghëri orosiko ro kabhere tokahika mo‑moghya o Bhutewori.
14 Hayo toghatëmëërana na abhahiiri bhiito,
bhaghatusasaama twikare nabho chaasiko mohungate.
Tokamara tökëëndërëra no orughëndö ghuye mo‑moghya o Ruumi.
15 Bhahiiri bhiito bha iyo Ruumi,
hano bhooghwire kubha ntoonyi mo‑nchëra ghuye bhowaabho,
bhaghatughanya mo‑Mutëëra o Abhiyo,
na ahaghiro hano hakobherekeru Chahötëëri Ishato.
Hano Bhawuro abharooche kwo miisho akabhugha,
ˆoghachömi Waryobha,
aghasambaaruka chwee.
Bhawuro mo‑moghya o Ruumi
16 Hano toore tohikiri mo‑moghya o Ruumi,
Bhawuro aghiisherereru kubha,
ikare omwene mo‑nyumba yaache,
bhakamotoora no omoshirikare umu o komochonga.
17 Hano chehetiri chaasiko ishato,
akabhabherekera abhakoro bha Bhayahuuti bha hayo.
Bhaache ghwikomana akabhabhoorera akabhugha,
“Inyu bhahiiri bhaane,
ntitaasiiri omooto wowoose o ritöngö riito,
koru chaasughara chino tootighiiru na bhasookoro bhiito.
Amare ꞉niighööturu iyo Yerusareemu,
neghatooru mo‑mabhökö gha Bharuumi.
18 Abharuumi bhayo hano ꞉bhaare bhambooriri bhoheene,
bhakëënda ghontighooroka,
gho kubha bhatarooche eriisari rino niköriri re ghughëri neku.
19 Amare Abhayahuuti bhakaanga kubha netatighooroku,
eghaghëri neghasabha kubha ekiina keene gheteneru ino o‑Kayisaari.
Taanyi kubha neere nërëënda kobhasëma abhahiiri bhaane.
20 Kurëngʼaana na ghayo,
nigho ghaghëriri nebhabherekere,
gho ghiri tosiikërë haghirohamu.
Angʼana ino nibhöhiiru eminyörörö ghino,
n‑gho kubha nekomokumi Kirisito uno anyi eriitëngʼërö re Abhiisiraeri bhoose.”
21 Niho abhakoro bhayo bha Bhayahuuti bhakamugharokeri Bhawuro bhakabhugha,
“Itu,
totaghöötë anyaarubha ino ꞉toobhwine koru Yuteya ighoro yaacho,
mo‑bhano bharuure iyo,
taanyi‑ho koru umu uno asiikiire angʼana imbe ighoro yaacho.
22 Itu ntoghughanya kooghu ghano iye okwihëëbha,
gho kubha atiini ino oghutambana,
ntweche kubha neghosiikëru kobhe ahaghiro hoose.”
23 Niho bhaghiishererani na Bhawuro orosiko runo bhaghutëmëërana.
Orosiko ruyo hano rohikiri,
Abhayahuuti bhayo bhaghatëmëërana kwo bhwaru ghokera ekimbërë,
mo‑nyumba ino are ariikara.
Bhawuro akamara omwishe woose arabheeghi,
na köbhëërëkërëri kwo bhuchömu ighoro e bhutëmi bho Ryobha.
Mbe,
gho kubha ꞉nëëndiri bhoose bhamokumi Yesu,
eghaghëri abheeghi amangʼana ighoro e Yesu gho kohetera emeghiro ghe Musa,
na mo‑bhitabhu bhe bharööti.
24 Amangʼana ghano Bhawuro asiikiire,
Abhayahuuti abhande bhaghaghakumi,
amare abhande bhaghaghaanga.
25 Ngaanyi‑ho amangʼana aghande ghano Bhawuro asiikiire ghaghaghëriri Abhayahuuti bhayo bhatooghwana abheene ko bheene,
bhaghasancha bharahakaana.
Bhawuro akëëngëra kobhabhoorera arabhugha,
“Akörö Ahörëëru ꞉neesiikiire bhoheene na bhasookoro bhiito gho nchëra e murööti Isaaya erabhugha,
26 ‘Nooghi kwo bhaato bhano,
obhabhoorere kubha,
Mahëënë kooghu mokooghu,
amare motaakumënya.
Mahëënë kumööhërëri mokumööhërëri,
amare motaakorighi.
27 Mbe,
gho kubha emetema ghe bhaato bhano m‑miköngʼu,
na amatu ghaabho ghataakooghu,
na amiisho ghaabho ngahinderiiri.
Aribha tengabheere hangʼu,
na amiisho ghaabho ngangarooche,
na mbangooghwire kwo matu ghaabho,
ne emetema gheebho ngengamënyiri,
mbagha mbangangarokiire,
nebhahöri.’a”
28 Bhawuro akabhugha,
“Mbe!
Mumënyë ibheere kubha,
obhotoori bhuno bhoruure kwo Waryobha,
ˆbhokahiru nakuraghanibu mo‑bhaato bha matöngö.
Ibho mbakobhutëghëërëra na kobhughënëhi!” [
29 Hano Bhawuro amariri ghosiikëra amangʼana ghayo,
Abhayahuuti bhayo bhaaghaye bharahakaana chwee.]