Yesu ˆakarööta kuhaanyoru kwo Risëngërö
24
Yesu akaru mo‑riigho re Risëngërö.
Hano are aratanura,
abhaanabheegha bhaache bhakamutambana kubha bhamwërëki kebhuno chanyumba che Risëngërö chaabhëkuru.
2 Amare Yesu akabhabhoorera akabhugha,
“Moghogharighi ghoose ghano?
Mahëënë ˆnekabhabhoorera retaanyi‑ho eriibhohe rino reghusaagha ighoro e rende.
Amabhohe ghoose ghano ngakuhaanyoru!”
Yesu ˆaghasiikëra ighoro e nyaako ino ekuucha
3 Mbe,
Yesu aghaye mo‑gheghoro ke Miseyituuni na ghwikara hayo.
Abhaanabheegha bhaache bhakamutambana iyo abheene chiri,
bhakamobhoori bhakabhugha,
“Notobhoorere,
amangʼana ghayo ngakorwera nyingake?
Wiiki,
n‑ekyërëkërëri ke kino gheghotwërëki kubha okuucha koocho na antenero e se haghuhe enyi korwera?”
4 Yesu akabhagharokeri akabhugha,
“Mubhe amiisho,
omooto wowoose ataacha kobhangʼiina!
5 Abhaato bhaaru mbakuucha kwo riina reene,
bharabhugha,
‘Eni neeni Kirisito!’
Nabho mbakobhangʼiina bhaaru.
6 “Kwo riibhagha riyo mookubha morooghu amangʼana gha mahë na nyughunyughu e riihë.
Motaacha kubha na amacheeche gho kubha ghayo ngakwëndëru ghaköru,
amare antenero eyeene akeere.
7 Ase imu nekurööna na ase ayende no obhutëmi bhumu mbokurööna no obhutëmi obhonde.
Aghëëcha ne emerighito ghe se ngekorwera mo‑chaase chaaru.
8 Ghayo ghoose ngaakubha kinya ghusëëma kwo bhosongo hano omukari ahëënda kwibhora.
9 Kwo riibhagha riyo,
abhaato mbaakubha bharabhanyaaki na kobhiita,
na abhaato bha matöngö ghoose mbakobharëgha,
gho kubha moghuntambana eni.
10 Niho abhaato bhaaru bhano bhaghutambana bhaghontigha.
Mbaakubha bhariigharurana na kurëghana abheene kwo bheene.
11 “Eriibhagha riyo,
mbakorwera abharööti bhaaru bha bhuröngö na kobhangʼiina abhaato bhaaru.
12 Wiiki,
gho kubha amasari ngaakubha ghëëngiire,
abhaato bhaaru mbaghotigha kobhasiigha abhande.
13 Amare wuure aghoghumereri mbagha mo‑ntenero,
uyo niwe naghotooribhu.
14 Wiiki Angʼana Anchömu e bhutëmi bho Mwishaaro nekuraghanibhu mo‑matöngö ghoose kubha abhaato bhoose bhayimënyë.
Kwo riibhagha riyo,
niho antenero e se ekuucha.
Chaasiko che nyaako inkoro mo‑mukööwa o Yuteya
15 “Kwo riibhagha riyo mokorighi ‘egheghiro kino kehaaghonchi na ghusari,’
a kimeeriire Ahaghiro Ahatööbhiyu Mwisëngërö re Ryobha.
Egheghiro kiyo nikyo ghighamburu no omurööti Taniyeri.
Omooto wowoose uno aghusöma amangʼana ghano,
amënyë kebhuno ghakobhugha.
16 Hayo niho abhaato bhano bhaanyi Yuteya,
bhangʼösërë mo‑bheghoro!
17 Nawe omooto uno akubha atiiriri irëngö,
ike angʼösë,
atasöha mo‑nyumba kwimoki egheghiro ghyokyose.
18 Hangʼu hangʼu,
omooto uno anyi a‑moghondo angʼösë,
atagharuka anyuma kwimoki erighööti reeche.
19 Amare,
horeera mbakorighi abhakari bhano bhaanyi inda na bhano bhaakubha bharaghööki mo‑chaasiko chiyo!
20 Gho ghayo,
musabhe Eryobha kubha kungʼösa koonyu ghotaacha kubha mo‑riibhagha re nyighita ihaari hamu mo‑rosiko ro Riikane.b
21 Nekobhabhoorera hangʼu gho kubha,
mo‑chaasiko chiyo,
abhaato mbakubhöna anyaako ihaari chwee ino etaamara irwera korwera hano Eryobha ritëëmiri ase mbagha reero.
Wiiki anyaako iyo tekorwera naabha.
22 Aribha Eryobha retangatoriri ghoghuheehi eriibhagha riyo re nyaako,
mbe,
taanyi‑ho omooto uno angahöniri.
Amare gho ghiri e bhaahöru bhaache,
Eryobha ndeghochiköra chibhe inguhe chaasiko chiyo.
23 “Mbe,
kwo riibhagha riyo,
aribha omooto arabhabhoorera arabhugha,
‘Mööhi,
Kirisito hano anyi,’
hamu ‘N‑iyo anyi!’,
motaacha ghokumi.
24 Mbakuucha abharööti bha bhuröngö na abhaato bhano bhakwibherekera Kirisito.
Mbaakubha bharaköra ebhyërëkërëri bhekoro ne ebhiraghe bhekoro,
kubha bhasaki kobhangʼiina koru bhano bhaahwiru ne Eryobha.
25 Mubhe amiisho gho kubha ˆnekabhabhoorera ghayo ghakeere korwera.
26 Mbe,
aribha abhaato bharabhabhoorera bharabhugha,
‘Mööhi,
Kirisito naanyi iyo mwibhara!’,
motaacha ghuye iyo.
Hamu ‘Mööhi,
niibhisiri muno mo‑nyumba!’,
motaacha kobhakumi.
27 Nekobhugha hangʼu gho kubha,
kuucha koone uno neenyi Omoona o Mooto ngookubha gho ghutakani kinya bhuno orunanehi rohaarighibhu korwera roghoro,
hayo hayo rohika anyancha.
28 Neekubha haheero,
kinya ahaghiro hano haanyi na ataasa,
hayo niho chamatoonyi chehiikomana haghirohamu.
Kuucha kwo Moona o Mooto
29 “Hano reekubha rehetiri eriibhagha re chaasiko chiyo che nyaako,
‘Eryobha ndeghotooru ekengʼuuri,
omwëri tokoruusi emirëngaari gheeche,
na chanchöta ncheghugho haase koru mwishaaro.
Niho,
ebheghiro bhyose bhe mwishaaro bheghosingisu.’c
30 “Niho ghekorighibhu ekyërëkërëri ke Moona o Mooto mwishaaro na abhaato bha matöngö ghoose mbaghusëëma korera kwo haho.
Hano nekuucha,
abhaato bhoose mbakondighi mo‑mashaaro neenyi na changuru no obhokumi obhokoro.
31 Niho nekobhatoma bhamarayika bhaane bhatëmë chantaara kwo riiraka ikoro,
kubha bhabhakome abhaahöru bhoose bha Ryobha koru chambaara choose che se.
Abhaahöru bhayo mbakuucha korwera eribhaara rimu mbagha ghutabhura eribhaara erende.”
32 Yesu akëëndërëra ghosiikëra akabhugha,
“Mweghani eghetuubhaani koru mo‑mote o motiini.
Hano mokorighi chaasa cheghasebhoka na kubhari,
niho mokumënya kubha ambura ˆeghatingʼi ghutëëka.
33 Hangʼu hangʼu,
na niinyu hano moghogharighi amangʼana ghayo ghoose,
mumënyë kubha okuucha koone ghoghatingʼi.
34 Mahëënë ˆnekabhabhoorera,
orwibhoro runo rotaakoheta,
amangʼana ghano ghoose ghakeere kohikeerana.
35 Erishaaro na ase mbekoheta,
amare amangʼana ghaane ghataakoheta naabha.
Eryobha eryene niryo ryeche orosiko ro ghugharuka kwo Yesu
36 “Amare,
ighoro e rosiko ne eriibhagha re kuucha koone,
taanyi‑ho omooto uno eche,
koru bhamarayika bha Mwishaaro,
amare n‑Taata waane omwene chiri.
37 Gho ghayo,
okuucha koone eni uno neenyi Omoona o Mooto ngookubha kinya bhuno ere mo‑chaasiko che Nuhu.
38 Mo‑chaasiko chiyo hano ambura e ghwichoreru ere ekeere kuucha,
abhaato mbaare bhararaaghëra na kunyo,
mbaare bharakwira na ghokwiru mbagha orosiko runo Nuhu asöhiri mo‑safina.
39 Abhaato bhayo,
bhataamanyiri kubha neke ghekuucha korwera mbagha hano oghwichoreru kwo manche korweriire na kobhiita bhoose.
Hangʼu nibhu ekubha kuucha koone eni uno neenyi Omoona o Mooto.
40 Kwo riibhagha riyo abhaato bhabhere mbaakubha a‑moghondo,
umu naghughëghu no owonde naghusaagha.
41 Wiiki erabha abhakari bhabhere bhaakubha bharase haghirohamu mo‑robhohe,
umu naghughëghu no owonde naghusaagha.
42 Mbe,
mubhe miisho,
gho kubha moteeche orosiko runo eni Omutëmi waanyu nekuucha.
43 Amare mumënyë bhoheene angʼana ino,
aribha omwene anyumba angamënyiri eriibhagha rino omwibhi akuucha,
nangiisëëmiri ghochonga kubha omwibhi ataacha kuucha na kuhaanyura eghisëku ke nyumba yaache.
44 Gho ghiri iyo,
na niinyu mubhe mwisëëmiri eriibhagha ryose,
gho kubha eni Omoona o Mooto nekuucha kwo riibhagha rino motitëngʼiire.”
Eghetuubhaani ke musësë omuhëënë
45 Yesu akabhabhoori abhaanabheegha bhaache akabhugha,
“Mbe,
n‑niwe omusësë omuhëënë wiiki uno anyi na amangʼiini?
N‑omusësë uno omutëmi waache amotooriri kubha omwimeerereri o bhasësë abhande mo‑ka yaache,
kubha abhe arabhaha ebhiinyakurë kwo riibhagha rino rirëngʼaaniire.
46 Neekubha ngʼoni kwo musësë uyo hano omutëmi waache aragharuka koru mo‑rughëndö,
amubhönë araköra hangʼu.
47 Mahëënë ˆnekabhabhoorera,
omutëmi uyo nakomotiiri omweya mo‑moremo uyo kubha abhe omwimeerereri o bheghiro bheeche bhyose bhino anyi nabhyo!
48 “Amare aribha omusësë uyo m‑mobhe,
naghwituuri mo‑körö yaache arabhugha,
‘Omutëmi waane naghukëëchëra ghugharuka,’
49 niho asëëmë kobhatëma abhasësë bhaghëndi bhaache,
na kuraaghëra na kunyo haghirohamu na abhanyo bha maro.
50 Mbe,
omutëmi waache uyo naghugharuka orosiko ne eriibhagha rino atiitëngʼiire.
51 Niho omutëmi wuure akomurööna na komutëma anchagho inkoro na komurëkëra hano chaghughuuti cheenyi.
Iyo niho abhaato bhayo bhakorera na ghukararaati amiino gho ghiri e bhuhëmbërëra bhuhaari.”