Phia Sikini nubungeri Yesus mipto yubu nebogha
(Matius 4:1-11; Markus 1:12-13)
4
1 Yesus Mag Yordan aneko laploa palamog abeneko Allah Eldamne Yame Walinge seneragna Yesusti wanaag to'opto pibogti, Yesus poa lebogti, aldesag poa piog. 2 Poa piogpa, aldesag anekoa phia sikini nubungeri ik teng nhon epto naual bare sumene miplamog. Ik teng nhon epto naul bare miplamog abeneko pere, Yesus sa'a-sa'a ten koma wamogti, komoptop sumeneko kwaneng yo sirik uaog. 3 Kwaneng yo uaogpa, phia sikini nubunge nenekori Elag yubu lelamogti, “Anna sik uro Allah Elme wamlam tanena kirik aneag, ‘Kwaneng roti tae,’ semenba kwaneng roti talul,” aro Yesusag wene seog.
4 Wene seogpa Yesusti samoro ambarelamogti, “Allahri Yubu mome toro pirop momeag wamlangena, ‘Nimi wamnepnena kwaneng roti ten tiog kamag wamnep kom,’ aro mome toro pibog,” seog.
5 Wene aro ambarogpa, phia sikini nenekori Yesus poa lebogti, alikinag poa waelbaog. Poa waelbaogti, hengom sel agha ulamoghag agha phia anekori mog so'o nimi ni saelba uhiropnangap sin umag nimiap wamekne “Tiplengkalulam,” aro lag nembarog. 6-7 Lag nembarogti, phia sikini nenekori Yesusag yubu lelamogti, “Ni wamlange tiplengkalamne na saeag nembaogba salelamsin. Nari nimi etneag ‘Tatnun,’ sembane tanena, hae nari tatnep. Ane sembe ni andi haingdi tiplengkalamne, as mog so'o saelba uhiroba tanu ubu piamlangeap, mog so'oag tup taneba wamlangeap, hae an ngai tanep. Ot andi agha nanag omekto u amupto pulingkina kipnemen tanena, ni aneko nari an saeag nembanun,” aro Yesusag wene seog.
8 Wene seogpa, Yesusti samoro phia anekoag, “Allahri Yubu mome toro pirop momeag wamlangena, ‘Ot A'un Saelba Uhiropne Allah aghabog kipto u amupto malingkina ulapmundi, ot Eldi awe toro omeklamlulom,’ aro mome toro pibog,” seog.
9 Wene seogpa phia anekori Yesus enero poa lebogti, as soro kalurop as Yerusalem Allahri Mem Ae imag tubag palingkina lebogti, Yesusag yubu lelamogti, “Anna sik uro Allah Elme wamlam tanena, anea eba timba yingkilulam. 10-11 Allahri Yubu mome toro pirop momeag wamlangena,
‘Allahri an wali wapmenne sembe Eldi arukna imagnang malaikatag,
“Wali uro yae paiamlulom,” aro arukahileri pogsilul,’
aro mome tobog. Nen nhonap,
‘Sindi sae sang yangkangkikag timba yingkimenba
eba yepkeikpa, kirikti Andi yan sultukahilul kom,’
aro mome toro pairopne wamla. Ane sembe anea eba timba yingkilulam,” aro phia sikini nenekori Yesusag ambarog.
12 Wene seogpa Yesusti samoro yubu lelamogti, “Allahri Yubu mome toro pirop momeag wamlange, ‘A'un Saelba Uhiropne Allahag mipna mipto, “Eldi yubu sunsunum uro ualul to?” aro sunumna sumbaheng kom,’ aro mome toro pibog,” aro samoro ambarog.
13 Wene aro phia sikini nubunge nenekori Yesus mipna pabogti, “Pa'asea sum agha nen mipnun,” aro Yesus laploa piog.
Yesus samoro Galilea so'oag yingkina alniro ambarelamsiogha
(Matius 4:12-17; Markus 1:14-15)
14 Phia sikini nubunge nenekori Yesus laploa piogpa, Yesus nen samoro Galilea so'oag yaogpa, Allah Yame Walingeri mikipne Elag piamogne pere agha ambatto tongolamog. Wamogti ulamogpa nimiri El sembe yubu alameka nubu tangto sabo taog. 15 Yahudi nimiri winiro Allah yubu amohirop ae wa'alamogti, nimi maikno amolamsiogpa, ka'elamek nimi niri, “Wali yubu amolamsil,” aro omeklamek.
Yesus Elenge as Nasaret agha yag lambaeka
(Matius 13:53-58; Markus 6:1-6)
16 Yesus Galilea so'oag wamogha ik nhon sum El nubu nembaekag as Nasaret piog. Piogti wamogpa, Yahudi nimiri winiptangto Allah yubu lerop sum taog. Yesusti sop-sop ulamog saog uro, as Nasaret wamog sumene babe tek-tek papto Allah yubu lerop sum taogpa, Allah yubu lerop aeag aneko wa'iog. Wa'iogti, “Allah yubu nhon mome kembaneri lemnun,” aro nimi whingag sekelingkiog. 17 Sekogpa mome yae ua urop nimi tanekori Yesayari Allah yubu mome toro pairop mome wa'amogtoba aneko Yesus saeag nembaog. Yesus saeag nembaogpa, mome wa'amogtoba sangkaogti ero ibognena, Yesayari mome toro pibogne kembi agha lelamogti,
18 “Im So'o Ngainge Ponekori Yame Walinge nanag mikipne piamnel.
Eldi Na wepto toro sekitneongena,
‘Sin olog nimi saeag agha orog nimiag Yubu Walinge ambarelamsululam,’
aro toro sekitneori, Eldi Yame Walinge mikipne piamnel.
Eldi Na poghitneongena,
‘Nimi sae kaupto kelengteptobag tobongkipsirop nimi sembe, “Sae lopsi,” aro ambarelamsimendi,
nimi haing uropne sembe babe “Haing kwelekae,” aro ambarelamsululam.
Nimi seklem tarapsirop nimi haing sae lopto “Lambahut,” sululam.
19 Nimi ambarelamsimendi, “Hengkun neneag Im So'o Ngainge ponekori wana waliri nimiag walia uahilul,” sululam,’ aro Na poghitneo,”
aro mome toro pairopne lebog.
20 Mome toro pairopne neneko lebogti, nen wa'amogto yae ua urop nimi taneko tatsiogti pukog. Tarea agha pukogpa nimi Allah omektop aeag wamek nimi tanekori El aghabog tilamlobek. 21 Tilamlobekpa nimi taneko ambarelamsiogti, “Sumene yubu lilim ka'ebalomne neneag agha toro sunuptal,” seog. 22 “Sunuptal,” seogpa nimiri ka'ebaek nimi niri, “Yubu kiki lelamlange ao ngele saeksinep saogti wali ambarelamsil,” aro yaghe sembaekti lelamekti, “Elna Yusuf Elme kom te?” aro wene alamek.
23 Wene alamekpa Eldi sinag yubu lelamogti, “A'undi Nanag sunumna sunurop yubu ene Nanag leplulom tiog, ‘An nimi whesinne wamlam tanena, Andamne wali neneptalulam. Andi as Kapernaum wamoma, “Mane agha ual,” senenne ulamomne nuri ka'elamap. As Kaparnaum ulamomne saog uro anenge asag anea babe ualulam,’ aro wene sululom tiog,” aro ambatsiog.
24 Nen tipto lelamogti, “Nari a'unag lelamnange, Allah silimu yubu tiptopne elenge asag nimiri el toro kiplamlong kom. 25 Nari a'unag lemnuanne nene sikne agha lemnuan. Samen Allah silimu yubu tiptopne Elia poneko wamoghag kelabo kaldam kelabo maikno Israel wamek. Wamekpa, mag imag agha kulukulananne im lebogpa, hengkun wilindiap wal no'opareap mag kulukulan koma wamog. Israel mog so'o niag kwaneng yo waelbaog. 26 Israel kaldam kelabo maikno wamek aghana, Allahri Elia poghogne kaldam kel nhon, as Sarfat Sidon so'oag wamog kelenekoag poghog. Allahri Elia poneko Israel kaldam kelaboag poghog kom. 27 Amik sum babe, Elisa Allah silimu yubu tiptopne wamog ko'o enekoag Israel nimi agha kon tena polorop nimi maikno wamek aghana, Elisa ponekori ot Yahudi nimi sisa komne Naaman Siriange poneko agha kut nembaog. Israel nimi nhon babe wali nembahiog kom,” aro Yesusti ambatsiog.
28 Wene seogpa, Yahudi nimiri Allah yubu lerop aeag aneko wamek nimiri ka'ebaek abeneko pere, sin ni yo sembaek. 29 Yo sembaekti, sekom agha lebekti, Yesus as Nasaret enekoag agha wa'epto poa lambaek. As Nasaret aneko as kongtenag sorop as wamogpa, as Nasaret nimi anekori, “El yimag anekoa kwerenag wa'epto pelengkaukap,” aro sindi kweren abolag aneko payingkiek. 30 Sin as Nasaret nimiri Yesus wa'epto kweren abolag payingkiek aghana, El sin nusam toman la'imbom agha piog.
Yesusti phia yonge as Kapernaum nimi kulomag agha yag lambaogha
31 As Nasaret anekoa lambom agha Yesus Galilea so'oag wamog as nhon Kapernaum piog. Piogti sin Yahudi nimiri Allah yubu lerop sum talamog sum taneko Yesus nimi amoro ambarelamsiog. 32 Ambarelamsiogpa ka'elamekti, “Yaghe! Eldamne el uropti, mikipneag agha ambarelamsil,” aro lo'om seek.
33 Ambarelamsiog abeneko pere nimi nhon phia yonge el kulomag wamogha anekori haum aro lelamogti, 34 “Ah! Yesus, Nazaretneo! An nunag hualulam? Nu sembe ‘Kom nembahinun,’ aro yalam te? Anna etne na el wamna. Anna Allah Eldamneri wepto pogkeogne wamlam!” seog.
35 Wene seogpa, Yesusti yubu mikip uro lelamogti, “An yubu kom tae! El kulomag agha lambae!” aro arukaog. “Lambae!” aro arukaogpa, nimiri kemelamekpa, phia nenekori nimi eneko toro so'oag tobogaogti lambaog. So'oag tobogaogti lambaog aghana, nimi eneko meneng omna koma ot wali wamog. 36 Wali wamogpa nimi taneko lo'om seekti, sin mamun yubu lelamekti, “Nimi poneri welaro saog yubu agha ambarelamsil? Eldamne imangapti yubu mikip uro phia yonge nimi kulomag wamlange, ‘Lambae!’ aro aruklamsilba, sikindi ‘El mikipne' aro ka'ebangdi lambang,” alamek.
37 Yesusti undo unuaogpa, nimiri yubu poa as Kapernaum mog so'o kanero wamoghag, “Yesusti undo-undo unulamog,” aro yubu ana sabo taog.
Yesusti naiktop nimi maikno wali nembahiogha
(Matius 8:14-17; Markus 1:29-34)
38 Yesus Allah yubu lerop aeag anekoa lambaogti, Simondi aeag aneko piog. Simondi aeag aneko piogpa, Simon elyamalkel bobo nubu sirik uro nikna niklamog. Ane sembe Yesusag, “Yeplulam,” aro molbaek.
39 Wene seekpa Yesus keleneko peramag sekel piogti, “Bobona kom tae,” seogpa, bobo nikna neneko orog taog. Orog taogpa, Simon Petrus elyamalkel keleneko wali taogti, puka yingkina kel enekori sin tena yepto yobarelamsiog.
40 Heng puruklamogpa nimi naikna nhon saog, nhon saogne naiklamek nimi ni Elag poa yalamsiek. Payalamsiekpa, Yesusti naiktop nimi payalamsiek nimi niag a'ero-a'ero sae palilamsiogti, wali nenelamsiog. 41 Nimi maikno wali nenelamsiog nimi agha, phia yonge nimi kulomag agha haum aro lanalamekti, “Anna Allah Elme,” aro Yesusag haum alamek. Phia yonge nimi kulomag wamekne tanekori, “Yesus Allahri wepto poghogne Kristus wamla,” aro el wamekti lelamek. Phia yonge tanekori lag phoro lelamekne sembe Yesusti karong ane sembe, yubu mikip uro phia tanekoag, “A'un yubu lepseng kom,” aro iriklamsiog.
Yesusti Allah yubu lerop ae Yudea so'oag ubu piamogneag agha ambatto poa tongolamsiogha
42 Kwelekaogpa heng tingi-tingi yabaogpa, Yesus as enekoag agha as peramag nimi oroghag piog. Nimi oroghag piog aghana, nimi maiknori elamekti, ibom agha elag yalamekti, “Nu laploa phiseng kom,” aro ulamek. 43 “Nu laploa phiseng kom,” aro ulamek aghana, Eldi sinag yubu ambarelamsiogti, “Na pogneongena, ‘Nimi niag Na Allahri Yubu Walinge ambatsululam,’ aro pogneo. Ane sembe, Yubu Walinge Allahri nimi mog so'oag nimi saelba uhiropne sembe nimi ora asag nimi babe ambarel phinundi, nari sinag ambatsin koma wamnep kom,” aro ambatsiog. 44 Ane sembe Eldi Allah yubu amohirop ae Yudea so'oag ubu piamogneag agha Yubu Walinge ambatto poa tongolamsiog.