Yesus mangaro aogha
2
Samenag Yohanes maghag pelengehiropne mangaro aog sum enekoag,
Roma nimi sembe yubu sia leropne Kaisar si Agustus wamog.
As soro kalurop as nubunge Roma agha mog so'o maikno saelbamsiogti,
Israel nimi wamek mog so'o babe saelbamsiog.
Kaisar Agustus ponekori,
“Nu Roma nimiri saelbamsiap nimi ni mog so'oag wamang nimi si mome toro tongolamsululom,”
aro arukahiog.
2 Kaisar Agustus ponekori,
“Nimi si mome toro tongolamsululom,”
seogpa ik selek sum alniro mome toro tongolamsiek sum eneko Kaisar yubu eptopne gubernur si Kirenius ponekori Siria mog so'oag nimi saelba ulamsiog.
Kirenius ponekori Siria nimi saelba ulamsiogpa,
alniro nimi si mome toro tongolamsiek.
3 “Nimi si topsukang,”
aro nimi ni sikinisag yabori asag samoro palamek.
4 Palamekpa Yusup poneko babe,
yubu sia leropne Daud ponekori nimi sisa liktoba wamog.
Ane sembe,
Yusup eldi as Nazaret,
mog so'o Galilea lilobi agha ilisag Daud as Betlehem mangarobag,
mog so'o Yudea palamog.
5 Yusup ponekori,
“Top tanunam,”
aro salag paip tangtop kel Mariaap nhon palamdek.
Maria me monag wamog aghana,
“Nu babe si mome topsukang,”
aro as Betlehem pirek.
6 As Betlehem pirekti wamdekpa,
Maria kel eneko me mangaro anep peram taog.
7 Me mangaro anep peram wamogpa,
me yandonge nengabo me mangaro aog.
Sin wamekag aneko,
nimi maikno weag agha yingkina as Betlehem teknero wamekpa,
ae lomag Yusup elkel Mariaap mamnebag orog.
Ae lomag kolo komdi,
me mangaro aog me aneko ag kwelderoba ag agha wa'amogto pham domba kwaneng palihirobag me aneko mambirog.
Allah arukna malaikat imag agha kuluka pham domba paia urop nang whingag lag taogha
8 Sum eneko ae inipnag as Betlehem peramag pham domba paia urop nang paiag sip wamekti,
pham domba ua urobag yae paia ulamsiek.
9 Pham domba paiamsiekti wamekpa,
lo'om aro imap so'oap Saelba Uhiropneri arukna imagne malaikat nhon sin whingag lag taog.
Sin whingag lag talamogpa,
Allah imang wareropne sinag warekto warelamsiogpa,
sin log lelem lo'om seek.
10 Log lelem lo'om seek aghana,
Allah arukna imagne malaikat anekori yubu lelamogti,
“A'un log sembaheng kom!
Nari yubu walinge a'un ambarel ahinne,
‘Nimi ni yeng maikno sembaukang,’
aro yubu walinge payan.
11 Ae sumene Daudti asag agha nengabo me nhon mangap tal.
Mangap tal me eneko a'un mog so'oag nimi taulbahilul.
A'un taulbahilulne poneko,
‘Nu Saelba Uhiropne Kristus,’
aropne wamla.
12 A'un pimundi me aneko ag kwelderoba agha wa'amogto pham domba kwaneng palihirobag mambiamika ipmun tanena,
kekneba ane agha,
‘Me ane sembe lepla,’
aro a'un el tahilul,”
aro ambatsiog.
13 Wene seog abeneko pere Allah arukna imagnang malaikat teng-tenga lo'om aro elap ma'aro lag taekti,
Allah omeklamek.
Allah omekto yubu lelamekti,
14 “Allah paliag sirikne imag wamlange omeklamukap!
Eldi mog so'oag nimi sembe wali senelamsil nimi taneko waptan koma ma'al dalamseng,”
aro Allah omeklamek.
15 Wene aro Allah omekaekti,
Allah arukna imagnang malaikat taneko samoro imag yingkiekpa,
pham domba yae paia ua uhirop nang taneko sin mamun ambat tangto yubu lelamekti,
“Nu Betlehem piberi,
sumene uro yabilne nu Saelba Uhiropne ponekori nunag ambatsilne neneko kemel pukap,”
seek.
16 Wene seekti,
sin elemag piekti,
Mariaap Yusupap me mangaro aogneap ipsiek.
Me aneko pham domba kwaneng palihirobag mambiamdekpa ibek.
17 Pham domba yae paia uhirop nang tanekori me aneko kembaekti,
lambom agha Allah arukna imagne malaikatti yubu me aneko sembe lero ambatsiog yubu tipto nimi ambatsiek.
18 Wene aro pham domba yae paia uhirop nangdi ambatsiekpa,
nimi taneko ka'ebaek nimi niri,
“Yaghe,
mane agha uro yabilne sembe ambatsiang!”
aro lo'om seek.
19 Yubu ambarelamsiekpa,
yaghe sembaek aghana,
ni uro yabiogne taneko Maria kel enekori wanaag paia haiptangto seneraglamog.
20 Pham domba paia uhirop nang taneko samoro sindi pham domba paia uhirobag sip palamek.
Samoro palamekti seneraglamekti,
“Ni Allah arukna imagne ponekori ambatsilne sunsunum uro sik uro yabilba,
nuri babe ka'ebapti,
haingdi babe ibap,”
aro Allah paliag nenero omek-omek palamek.
“Me eneko Allahri saeag pail pukap,” aro Allahri Mem Aeag Yesus poa pireka
21 Yesus mangaro aogha ik lin sum eneko me aneko si Yesus engero pibekti,
kere kon karebaek.
Yesus si engkaek nena,
samen Maria anam me monag tan komag Allah arukna imagne malaikat ponekori ambarogne sunsunum uro me eneko si Yesus engero pibek.
22-23 Me mangkaogti,
Musari aruksirop yubu sunsunum uro ik teng nhon epto naualbare kel eneko,
“Sembenga Allah whingag pabineag,”
aro eldangkel iriktangka ulamog.a
Samenag Allahri aruktop yubu nhon ambarogpa,
Musari mome toro pibog yubuna,
“Me yandonge ni aneko kopto,
‘Nu Saelba Uhiropne poneko moringe wamlul,’
aro el saeag nenelamsululom,”
aro mome toro pibog.b
Ane sembe kel eneko ik teng nhon epto naualbare eldangkel iriktangkamnep ko'o eneko komobaogpa,
Musari mome toro pibog yubu sunsunum uro Yusupap,
elkel Mariaapti,
“Me eneko as Yerusalem poa pinemeri,
Allah saeag nembanunam,”
aro poa pirek.
24 Sin abenekona,
nu Saelba Uhiropneri aruktop yubu lebogne sunsunum uro,
“Winang yalma phende pail pinemeba,
memnangdi Allah sembe oro aukag taro pibukang,”
aro poa pirek.c
25 Yesus mangaro yabiog li enekoag as soro kalurop as Yerusalem tanekoag nimi nhon sina Simeon wamog.
Elna wana porogne,
Allah yubu wali uro saelba ulamogne wamog.
Simeon ponekori tiro ulamogne,
Allahri Israel nimi yepto paiamsinepne sembe nang-nangaro wamogpa,
Allah Eldamne Yame Walingeri elag walia ulamog.
26 Allah Eldamne Yame Walingeri Simeon poneko wanaag ambareamog nena,
“Imap so'oap Saelba Uhiropneri,
‘Nimi taluro saelbamsilul,’
aro wepto pogtopne Kristus poneko anam imna komagna tebalulam kom,”
aro ambareamog.
27 Allah Yameri Simeon poneko enero poa Allahri Mem Ae aramag poa wa'iog.
Allahri Mem Ae aramag poa wa'ioghag Yusupap Mariaap yalamdekti,
“Allahri Musaag aruktop yubu sunsunum uro uaukap,”
aro sikin me eneko Yesus poa wa'irek.
28 Poa wa'irekpa,
Simeondi me aneko tobogti,
saramag sombamogti,
Allah omeklamogti,
29 “Nani Allah,
andi salag piplum yubu neneko sunsunum uro ualam.
Weneog na andi arukna wamnangeag,
‘Wana aingniro kolop talulam,’
aro ambatnemenne wali.
30-31 Andi samenag agha,
‘Nari nimi taulbahinun,’
aro webalumdi,
poglamne pone wene nari haingdi imna.
Nimi mog so'oag nimi tala-tala urop nimiri babe ibukang.
32 Eldamne tibin warelamloa saogneri as tala-tala urop nimi Israel sisa kom nimi el nembahilul.
Andi,
‘Taulbahinun,’
aro ulamlamne nenekona ibikti,
andi mabo nu Israel nimi babe kipsukang,”
aro Simeondi Allah omekaog.
33 Wene aro Simeondi Allah omeklamogha ka'ebarekti,
Yesus ili ilinapti,
“Nuri me sembe mane agha lepla,”
aro lo'om serek.
34 Simeon ponekori Yesus ili ilinag,
“Allahri a'unag walia ulamsilul,”
aro ambatsiogti,
Maria kel enekoag yubu lelamogti,
“Kembamen!
Me enena Allahri samenag webongena,
Israel nimi agha nimi maikno umag nembahileri,
nenne maikno paliag nembahilul.
El Allahri senenne sunsunum uro kekneba taleba,
nimi maiknori elag yubu toraplamukang.
Kekneba wamleri ulamleba,
35 nimiri elag taongoro ulamikne agha nimi a'ero-a'ero wanaag seneraglamikne lag nembahilul.
Andangkel wana babe karogti alukagheloa saog uro wana sapkelul,”
aro Simeondi Yesus ilin Maria kel enekoag ambarog.
36-37 Sin Allahri Mem Ae aramag wameka anekoag kel nhon Allah yubu silimu tiplamog kel sabal taog kel nhon wamog.
Kel eneko Israel elme Asyer sisa nimiri mangaroba agha mangkaekne,
Fanuel elmangkel sina Hana wamog.
Kel eneko saren taogpa,
eldi nengabo tobogha hengkun saekpare piog aghana,
ela'ange tebaogpa,
Hana kel eneko kaldam kel taog.
Kel eneko mangkaeka,
hengkun taibuka taubuka teng wilindi nen eptopne wilindi (84) uro yabiogpa,
sabal kel wamog.
Hana kel eneko Allahri Mem Ae aramag aneko olog lamba palamog kom saog wamogpa,
sinag kweleknag,
“Allahag mololamnun,”
aro kwaneng ten koma Allahag moloro omeklamog.
38 Yesus ili ilinap Allahri Mem Ae aramag wamek abeneko pere kel eneko babe aneko wa'alaogti,
sin peramag sekelaog.
Sekelaogti me aneko sembe Allahag,
“Naniong,
walia ualam,”
aro omeklamog.
Allah omeklamogpa,
sin Israel nimi agha,
“Allahri as Yerusalem nimi sae lopsilul,”
aro nang-nangalamek nimi wamekpa,
kel enekori sin nimi niag ambarelamsiogti,
“Me aneko yal,”
aro nimi taneko ambarelamsiog.
Nazaret samoro yaeka
39 Yusupap Mariaap as soro kalurop as Yerusalem wamdekti,
nu Saelba Uhiropneri aruksirop yubu sunsunum uro ni uarekti,
me aneko poa samoro Galilea so'oag wamog as sikindingeag Nazaret yaek.
40 Me eneko nolamogti,
nong mikip talamog.
Eldi wana hektopne mo to'opto seneraglamogpa,
Allahri elag wana yorolamog.
Yesus me wamoghag Allahri Mem Ae aramag wa'iogha
41 Hengkun taibuka taubuka sop-sop yalamogha Yahudi nimiri ik wali sum Paskah sum nemba ulamek.
Hengkun sop-sop yalamogha Paskah sum eneko Yesus ili ilinap babe,
“Nuni Allah omekto sani yoro tukap,”
aro as soro kalurop as Yerusalem palamdek.
42 Yesus mangkaogha hengkun aonge wamogne nenekoag sin Yahudi nimiri,
“Nuni Allah omekto sani yoro tukap,”
aro sumene babe Yesus ili ilinap as Yerusalem piek.
43-44 Piekti Yahudi nimiri Allah omekto sani yoro tero urop sum eneko uro libekti,
samoro palamek.
Samoro palamekti,
Yesus ili ilindi sembamdek nena,
“Nuri me nimi palamang nimiag nelebahil,”
sembamdek.
Samoro palamek aghana,
me eneko Yesus as Yerusalem ta'ap seogne ili ilin ekon uro palamdek.
Sum eneko ae siro ningki aneko piekti,
“A'unap nhon yalamlom te?”
aro sindi ae lom nimiap,
sinap ma'arop nimiap tanekoag hairo elamdek.
45 Hairo elamdek aghana,
iptek komdi,
nen samoro,
“Yerusalem ebanunam,”
aro pirek.
46 Ik wilindi elamdekti,
el Allahri Mem Ae aramag wamogha iptek.
El Allahri yubu mome ambatsirop nang anabiag pukamogti,
sindi lelamekne ka'ebi agha eldi babe tangoro-tangoro hailamsiog.
47 Nimi ni wamek nimi taneri ka'elamekpa,
elag hailamekne ogna koma kangom agha sikneog sap tangaro ambarelamsiogpa,
nimi wamek nimi tanekori yaghe senelamek.
48 Ili ilindi babe eldi lelamogne iptekti,
yaghe sembarek.
Ilindi elmeag yubu lelamogti,
“Name sa'a sembe nunagna undo ualam?
Aniap na aninapti,
‘Hual,’
aro wana ophag agha elangkenam,”
seog.
49 Ilindi wene seogpa elmerina,
“Sa'a sembe naiap kainapti na elamnerom?
A'undi na sembe el wamnep nena,
na Naniri ae lomag agha wamnepneog wamnange a'un el wamdom kom te?”
seog.
50 Wene seogne nene sembe sin abenekori,
“Nameri hurop yubu lepla?”
aro wana olog seneragtek kom.
51 Anekoa Yesusap nhon samoro Nazaret yaekti,
ili ilindi lelamdekne ka'elamsiog.
Ni uro yabiogne neneko ilindi wanaag paia haiptangto seneraglamog.
52 Yesus nolamogti,
eldi seneragna babe wana hekto seneragna elag ma'ap tangto yabalamog.
Ma'ap tangto yabalamog abeneko Allahri elag wana yororo awi senelamogpa,
nimiri babe elag wana yororo awi senelamek.