Yesus nimiri kiplamekne toman agha as Yerusalem wa'iogha
11
Yesus eldi yubu ka'ero neleptop nangap as Yerusalem peramag palamekti,
yim Zaitun tamag as Betfageap Betaniaap piek.
Piekti Yesusti eldi yubu ka'ero neleptop nang phende el whingag samenag pogsiog.
2 Pogto ambarelamsiogti,
“A'un whingag as enetag pururom.
Pirumundi wa'alamtumun abeneko pere tilamtumunba,
pham keledai me nhon kerekamika ipturom.
Iptumun pham keledai ene alibag nimi nhon babe pham ene alibag pulingkirop kom pham kerektoba iptumundi,
pham keledai ene lopto poa yarurom.
3 Nimiri a'unag,
‘Sa'a sembe a'undi undo unulamdom?’
aro hailogsiik tanena,
a'undi samoro ambatsururom nena,
‘Nu Saelba Uhiropne ponekoa teko ualba pabalamnam.
Olog usa eldi elem uro nen,
“Poa saombalulam,”
aro nimi pogleba,
samoro payalul,’
sururom,”
aro ambatsiog.
4 Wene seogpa pirekti,
pham keledai me aneko ae ina siram peramag kerekameka iptek.
Iptekti pham keledai me aneko loplamdekpa,
5 nimi taneko sekamek nimiri sinag hailamsiekti,
“Sa'a sembe a'undi pham keledai ane loplamdom?”
aro haibahiek.
6 Wene aro haibahiekpa,
Yesusti yubu ambatsiogha sunsunum uro ambatsirekpa,
nimi tanekori,
“Hae pabururom,”
seek.
7 “Pabururom,”
seekpa pham keledai me aneko Yesusag pabirekti,
sindi ag nongag enektop ag kwiripto pham keledai alibag yangkaekpa,
Yesus pham keledai alibag pulingkiog.
8 Pulingkiogpa nimi maikno tanekori,
“Kibukap,”
aro ulamek.
Nimi nenneri sindi ag wangaro siliro pelengka urop ag kwiripto Yesus pinep inaag yangalamekpa,
nenneri aweag agha kal sae ma'alap kokto payingkina inaag yangalamek.
9 Inaag yangaro palamekti,
Yesus whingag sip palamek nimiap,
wailag sip agha neleplamsiek nimiap tanekori yubu mikip uro haum alamekti,
“Nu Taulba Uhiropne kiplamsut!
Nu Saelba Uhiropneri poglaba,
el siag kekhaekto yalamlange poneko paliag uropne omeklamsut!b
10 Nunisag Daud ponekori yubu sia lero saelbamsiog saog uro
amik yalamlange ponekori yubu sia lero saelba uhiropne poneko omeklamsut!
Nu Taulba Uhiropne paliag sirikne kiplamsut!”
alamek.
11 Wene aro palamekti,
Yesus as soro kalurop as Yerusalem piog.
Piogti Allahri Mem Ae aramag wa'iogti,
ni taneko wamogne keme warekaog.
Keme warekaog aghana,
inipna peram taogpa,
eldi yubu ka'ero neleptop nang aobare nangap as Betania piek.
Yesusti kal ara wabaogha
12 As Betania mabeka ae lukunap,
“Yerusalem samoro pukap,”
aro as Betania lanaro palamekpa,
Yesus kwaneng yo uaog.
13 Kwaneng yo uaogpa,
weag agha tilamogpa,
kal ara nhon ma'al saroba tiboghaog.
Tiboghaogti,
“Wana mauamla to kembanun,”
aro piog.
Piog aghana,
kal ara wana maurop li kom ane sembe,
kal wana orog wamogti,
ot ma'al aghabog saroba wamog.
14 Ma'al aghabog saroba wamogpa,
Yesusti ibogti,
kal ara anekoag Yesusti walamogti,
“Sumene agha alniro andi wana mauroba nimi nhondi babe tukukang kom,”
aro lelamogha eldi yubu ka'ero neleptop nangdi yubu tam ane ka'ebaek.
Yesusti Allahri Mem Ae aramag wa'ina nimi yag lambahiogha
15 Yesus eldi yubu ka'ero neleplamek nimiap Yerusalem piekti,
Yesus Allahri Mem Ae aramag wa'iog.
Wa'iogti kemelamsiogpa,
nimi maikno wa'ina pail alamek nena,
“Yingkirop nimiri Allah sembe tatnepne kamna kapto tobukang,”
aro pail alamekpa,
kamna kapto tolamek.
Kamna kapto tolameka aneko Yesusti ipsiogti,
kamna kaptoba wanange nhonag agha nhonag amomoro kaplamek nimi pukamekag Yesusti meja tengero epsiog.c
Nimiri winang yalma kamna kapto payalamek nimi puka urobag babe Yesusti yamoro epsiogti,
sin kamna kapto payalamek nimiap tolamek nimiap yag lambahiog.
16 Yag lambahiogti,
“Nimi nhondi babe Allahri Mem Ae aram toman kamna kapto toroba payaheng kom,”
aro irikahiog.
17 Wene aro irikahiogti,
Yesusti nimi tanekoag yubu ambarelamsiogti,
“Samenag Allahri yubu lebog nena,
‘Nari ae enena,
tala-tala urop nimi ni sembe na omektop nimiri molona molorop ae wamlul,’
seogne mome toro pibog kom te?d
Aghana a'undi ulamlomneag agha,
‘Nimi ohiro haoghaba torop nimi tognop tangtobag’f saog nembaom,”
aro Yesusti wabahiog.e
18 Yesusti wene seogpa,
memnang Allah sembe palirop nang sikini yaboap,
Musari yubu amohirop nangap tanekori ka'ebaek.
Ka'ebaekti log senelamekti,
“Yesus nenekori yubu ambarelamsilne ka'elamang nimi niri el sembe,
‘Mane agha ambarelamsil,’
aro yeng senelamang,”
aro Yahudi nimi sembe nubunangdi log senelamek.
Log senelamek ane sembe sin wana yo tahiogpa,
“Yesus welaro obukap?”
aro ina elamek.
19 Imbaogpa Yesusap eldi yubu ka'ero neleptop nangap Yerusalem laploa piek.
Yesusti, “A'un wana phende uro seneragna koma Allahag mololamlulom,” aro ambatsiogha
20 Ae kwelekaogpa,
lukunap Yerusalem samoro palamekti,
Yesusti sam wabaog kal ara aneko tam toman kembi-kembi palamekti kemelamekpa,
kal aneko yarengap ni ul taog.
21 Kal ul tangtoba Petrusti kembaogti,
Yesusti kal ara wabaogha sembe seneraghogti,
yubu lelamogti,
“Nai,
yubu amohinne nubunge wamlamne,
kal ara ambuhum yo'obaom kal aneko ya'ag ul tal,”
seog.
22 Wene seogpa Yesusti,
“Allahag sikne aro wana palilamlulom!
23-24 Nari a'unag yubu sikne agha ambarelamsin nena,
a'undi Allahag wana nhonog uro mololapmunneag agha,
‘Sik uro yabilul,’
aro seneragto mololapmun tanena,
sik uro yabilul.
Nimi etneri wana phende seneragna koma eldi wanaag,
‘Nuni Allahri ualul,’
senenneag agha yim neneag,
‘Telero mag laut longorop mag nubungeag toboghol tal pi,’
sena babe sik uro yabinep.
25 A'undi sekom agha Allahag molona mololapmunba,
a'undi wanaag ora nimi sembe wana mali sembamsimun tanena,
nimi eneko sembe,
‘Malia uaneo,’
sembamunne tam wailag nembalulom.
Tam wailag nembalulom nena,
‘Nari irikna philamnange Nani Imagneri tam wailag nembalul,’
aro ora nimiri a'unag malia ulamsiikne wailag nenelapmundi,
Allahag molona mololamlulom. [
26 Aghana ora nimiri malia uropne sembe a'undi tam wailag nenelapmun kom tanena,
A'uni Imagneri babe a'undi irikna phibamunne wailag nembarelamsilul kom,”
aro ambatsiog.]g
Yahudi nimi nubunangdi Yesusag, “Andi etneri mikipneag agha ulamlam?” aro haibaeka
27 Wene aro ambatsiogti,
tipto palamekti,
Yerusalem samoro piek.
Yerusalem samoro piekti,
Yesus Allahri Mem Ae aram toman kemeroa yabalamogpa,
memnang Allah sembe palirop nang sikini yaboap,
Musari yubu amohirop nangap,
Yahudi nimi sembe wenehirop nangap Yesusag yaek.
28 Yaekti hailamekti,
“Andi ulamlamne,
etneri mikipne anag pibori,
‘Unulamlulam,’
aro pogkeoba ulamlam?”
aro haibaek.
29 Wene aro haibaekpa,
Yesusti sinag samoro,
“Nari babe a'unag haibahinun.
Haibahinenge sembe a'undi lag phoro ambatnumunba,
nari babe a'unag,
‘Etneri mikipne nanag pairo pogneoba ulamna,’
aro ambatsinun.
30 A'undi welaro senelamlom?
Yohanes maghag pelengehiropne ponekori ulamonge,
elna etneri poghogpa,
nimi maghag pelengelamsio senelamlom?
Mog so'oag nimiri to,
Imagneri to?
Ambatnululom,”
seog.
31 Wene seogpa,
sin mamun tognoro hail dalamekti,
“Nuri elag samoro,
‘Imagne ponekori Yohanes poghog,’
sebe tanena,
Yesusti nunag hailamsileri,
‘Imagne ponekori poghog tanena,
sa'a sembe Yohanesti yubu ambatsionge sembe sik sembaom kom?’
seleag,”
aro sin mamun yubu lelamek.
32 Aghana yog nimi ni tanekori Yohanes sembe,
“Nuni Allahri yubu silimu tiptopne wamo,”
senelamek.
Nimi maiknori undo senelamek ane sembe,
sin nubunangdi,
“‘Mog so'oag nimiri Yohanes poghog,’
sebeba nimi maikno tanekori uahiikag,”
aro nimi sembe log senelamek.
33 Nimi sembe log senelamekti,
“Yohanes maghag pelengehiropne ponekona,
etneri poghogne nu ekon,”
seek.
Wene seekpa Yesusti,
“Undop pagha tanena,
nari babe a'unag,
‘Etneri mikipne nanag pairo pogneoba ulamna,’
aro lag phoro ambatsinun kom” seog.