Peturuꞌ hai Koroneliu
10
I kótá Kaisarea,
ara hadua tobaleilo to rahangaꞌ Koroneliu.
Koroneliu iti,
hadua tadulako surudadoꞌ to motadulakoi hangatu surudadoꞌ toRoma to rauliꞌ “surudadoꞌ Italia”.
2 Ia tiꞌara toIahudiꞌ,
agáiáná kehapiꞌ noꞌonoꞌ,
mengkoruꞌ ntepuꞌu i Pueꞌ Ala,
hai upu-upu tauna to toroꞌ i támbina menómbáheꞌ woꞌo i Pueꞌ Ala.
Koroneliu iti bulá laluna motulungi toIahudiꞌ to meahiahiꞌ tueꞌraꞌ,
hai ia mekakae oaꞌ i Pueꞌ Ala.
3 Hangkani tempó,
rekeꞌ-rekeꞌna tintiꞌ tálu kalumbaꞌ,a
ia molámbiꞌ pampetudeꞌá.
I lalu pampetudeꞌá iti,
ia moita ntepuꞌu hadua malaꞌekana Pueꞌ Ala to mekióꞌ,
nauliꞌ,
“Koroneliu!”
4 Koroneliu motótói malaꞌeka iti hai malááꞌ,
nauliꞌ,
“Apa riꞌi tunggáiámu,
tuá?”
Nahániki malaꞌeka iti,
“Nahádi miꞌi Pueꞌ Ala pekakaemu.
Naisá woꞌo kabulána lalumu motulungi tauna to meahiahiꞌ tueꞌraꞌ,
hai Nabuhinaokoꞌ oaꞌ.
5 Mewaliꞌ deꞌe-deꞌe,
nuhuoꞌmoheꞌ bahangapa tauna lao i kótá Iope bona laoheꞌ mai moala hadua tauna to rahangaꞌ Simoꞌ,
to rauliꞌ woꞌo Peturuꞌ.
6 Ia toroꞌ i támbina hadua tauna to rahangaꞌ woꞌo Simoꞌ,
hungkuꞌ i wiwi tahiꞌ.
Bágóꞌna tauna iti,
motandoꞌ koliꞌ binataꞌ.”
7 Kapohuꞌna malaꞌeka iti,
Koroneliu kásáliu mokióꞌ rodua huoꞌána hai hadua surudadoꞌ to napoinálái.
Surudadoꞌ iti mengkoruꞌ woꞌo i Pueꞌ Ala.
8 Koroneliu mopahaweꞌ i hira apa to hangko naita hai nahádi,
haneꞌi nahuoꞌmoheꞌ lao i kótá Iope.b
9 Kahalona rekeꞌ-rekeꞌna tintiꞌ hampuloꞌ hai duá,
tangaꞌraꞌ mani molumao hai hungkuꞌmoheꞌ haweꞌ i Iope,
Peturuꞌ mengkaheꞌ i atuꞌ támbi to hirante bona mekakae ionoꞌ.
10 Tiꞌara marue hangko ionoꞌ,
marimi ntepuꞌu miꞌi nahádi hai napoinao mandeꞌ.
Agáiáná tangaꞌna mampegiá kaleháꞌna pandeꞌ,
hangkaꞌ-hangkaꞌ perái ia moita pampetudeꞌá.
11 I lalu pampetudeꞌá iti,
naita langiꞌ tebungkáhi,
hai ara to nodo báná to mapepaꞌ.
Báná iti mohoki iba,
hai hokina to iba iti rabárárángi haneꞌi raulu tóá i lindoꞌna Peturuꞌ.
12 I lalu báná iti,
mampopengaa binataꞌ:
ara to mobiti iba,
to mendólóꞌ,
hai ara woꞌo tádáhi.
13 Roo onoꞌ,
nahádi miꞌi wambaꞌ to manguliꞌ,
“Peturuꞌ!
Meángkáꞌmokoꞌ,
nusambalemoheꞌ binataꞌ iti láwiꞌ iti miꞌi pandeꞌmu.”
14 Agáiáná nahániki Peturuꞌ,
“Tiꞌara Pueꞌ!
Binataꞌ to ara i báná iti rapáliá mouláꞌ áturá ágámángkiꞌ.
Tiꞌara haweꞌ hangkani kuandeꞌ to rapáliá láwiꞌ kedái.”c
15 Nauliꞌ wopiꞌi wambaꞌ iti i Peturuꞌ,
“Apa to nauliꞌ Pueꞌ Ala maroꞌa,
ineeꞌ nuꞌuliꞌ kedái.”d
16 Tálu miꞌi kánina mewaliꞌ noꞌonoꞌ,
haneꞌi báná iti teoreꞌ huleꞌ lao i langiꞌ.
17 Hangko ionoꞌ,
wuli miꞌi Peturuꞌ mampekiri ba apa lempóna pampetudeꞌá iti.
Tangaꞌna mani mampekiri,
haweꞌmoheꞌ huoꞌána Koroneliu.
Molámbiꞌheꞌ támbina Simoꞌ hai meángkáꞌheꞌ i tangabaa.
18 Mokióꞌheꞌ hadua tauna haneꞌi rapekuneꞌ,
“Ba arai ieneꞌ hadua torare to rahangaꞌ Simoꞌ,
to rauliꞌ woꞌo Peturuꞌ?”
19 Mewaliꞌ,
tangaꞌna mani Peturuꞌ mampekiri upu-upu to hangko naita,
Inao to Magasaꞌ manguliꞌ i hia,
“Nupehádingi.
Araheꞌ tálu tobaleilo to maikoꞌ mampeliꞌ.
20 Hawiáꞌmokoꞌ mendáulu.
Ineeꞌkoꞌ malááꞌ meuláꞌ i hira,
láwiꞌ Kódóꞌ to mohuoꞌheꞌ.”
21 Mewaliꞌ Peturuꞌ mendáulu mpuꞌu miꞌi hangko i atuꞌ támbi iti,
hai mohángáꞌáheꞌ to hangko haweꞌ iti,
“Kódóꞌ miꞌi to nipeliꞌ.
Apa riꞌi tunggáiámi?”
22 Rahániki,
“Tuá Koroneliu to mohuoꞌangkaiꞌ mai ieneꞌ.
Ia hadua tadulako surudadoꞌ toRoma.
Ia woꞌo tauna to manótó laluna hai mengkoruꞌ i Pueꞌ Ala,
hai rabiláꞌ upu-upu toIahudiꞌ.
Ia nahuoꞌ hadua malaꞌekana Pueꞌ bona mokióꞌkoꞌ lao i támbina,
bona ia peisá mampehádingi apa to ina nupahaweꞌ.”
23 Roo onoꞌ,
Peturuꞌ mowáwáhámoheꞌ huoꞌána Koroneliu hambengi i támbi iti.
Hambengi mpuꞌumoheꞌ ionoꞌ.e
Kahalona mepulo,
mangkádipurá miꞌi Peturuꞌ haneꞌi pohuꞌheꞌ hingkakani lao i kótá Kaisarea.
Ara woꞌo bahangapa halalu hampepepoináláina hangko i kótá Iope to mamporángáheꞌ.
24 Hambengiheꞌ i rárá hangko haweꞌraheꞌ i Kaisarea.
Hangko tiꞌara maniheꞌ haweꞌ,
hirámpumoheꞌ Koroneliu hantámbi,
hai araheꞌ woꞌo halalunaheꞌ hai balena to nakióꞌ Koroneliu mampegiá Peturuꞌ.
25 Mewaliꞌ i kahaweꞌna Peturuꞌ i támbi iti,
Koroneliu lao mampohidupaꞌá,
haneꞌi molingkudu motóngkóꞌ i bitina Peturuꞌ ina menómbá i hia.
26 Agáiáná napopeángkáꞌ peá Peturuꞌ nahángáꞌá,
“Meángkáꞌmokoꞌ.
Kódóꞌ deꞌe tauna biásá peaꞌ,
hibali hai io.”f
27 Tangaꞌraꞌ mani molaluita,
mesuaꞌheꞌ i lalu támbi.
Pesuaꞌraꞌ,
naita Peturuꞌ handaꞌ miꞌi tauna hirámpu ionoꞌ.
28 Nahángáꞌáheꞌ Peturuꞌ,
“Niꞌisánto,
mouláꞌ áturá ágámángkiꞌ,
kaiꞌ toIahudiꞌ tiꞌaraꞌangkaiꞌ peisá mamporomuá hai tauna to tiꞌara toIahudiꞌ ba mesuaꞌ i lalu támbiraꞌ.
Agáiáná ara to hangko napetudeꞌá Pueꞌ Ala i kódóꞌ,
to mopakanótóáꞌaꞌ katiꞌárána ara tauna to rapáliá kipohintuwuꞌáheꞌ.g
29 Onoꞌ miꞌi haneꞌi,
i kanukióꞌkuꞌ mai,
tiꞌaraꞌaꞌ báiꞌ molewa.
Mewaliꞌ deꞌe-deꞌe tuá,
kupoinao kuisá tunggáiámu mokióꞌaꞌ mai.”
30 Mehániꞌ miꞌi Koroneliu,
nauliꞌ,
“Iba alona to liu,
rekeꞌ-rekeꞌna i tempó to hibali hai deꞌe-deꞌe,
ia miꞌi tintiꞌ tálu kalumbaꞌ,
mekakaeaꞌ i támbingkuꞌ.
Hangkaꞌ-hangkaꞌ perái ara hadua tobaleilo to meángkáꞌ i lindoꞌkuꞌ.
Waruꞌna mengkilaꞌ.
31 Nahángáꞌáꞌáꞌaꞌ tauna iti,
‘Koroneliu,
Pueꞌ Ala mampehádingi miꞌi pekakaemu hai Naita miꞌi kabulána lalumu motulungi tauna to meahiahiꞌ tueꞌraꞌ.
32 Nuhuoꞌ miꞌi taunámu lao i kótá Iope bona laoheꞌ mai moala Simoꞌ to rauliꞌ woꞌo Peturuꞌ.
Ia toroꞌ i támbina Simoꞌ to motandoꞌ koliꞌ binataꞌ.
Támbina hungkuꞌ i wiwi tahiꞌ.’
33 Onoꞌ miꞌi haneꞌi kásáliu kuhuoꞌ tauna laokoꞌ mai moala.
Hai maroꞌa ntepuꞌu lalumu,
láwiꞌ haweꞌ mpuꞌukoꞌ ieneꞌ.
Onoꞌ miꞌi haneꞌi hirámpuangkaiꞌ ieneꞌ i lindoꞌna Pueꞌ Ala,
láwiꞌ kipoinao kipehádingi upu-upu to nahuoꞌákoꞌ Pueꞌ Ala bona nupahaweꞌáꞌangkaiꞌ.”
Tuntuna Peturuꞌ
34 Natepuꞌu miꞌi Peturuꞌ molaluita,
nauliꞌ,
“Deꞌe-deꞌe,
kuisá ntepuꞌu miꞌi Pueꞌ Ala tiꞌara mampopontaniꞌ tauna.
35 Heáná peá to mengkoruꞌ i Pueꞌ Ala hai manótó bábehiána,
bateꞌna natarima Pueꞌ Ala,
kehapiꞌ miꞌi ia ba toapa.
36 Niꞌisá miꞌi ngkóráꞌ to napahaweꞌ Pueꞌ Ala i kaiꞌ toSáráeliꞌ mokana i pohintuwuꞌna tauna hai Pueꞌ Ala moliu Iesu Kerisitu.
Iesu iti Ia miꞌi Pueꞌraꞌ upu-upu tauna.
37 Niꞌisá miꞌi apa to mewaliꞌ i humalele tampoꞌraꞌ toIahudiꞌ,h
mantepuꞌu i Galilea i tempóna Iohane moriu tauna to menosoꞌ hangko i dósáraꞌ.
38 Niꞌisá daritakáná Iesu toNasare.
Ia miꞌi to napileꞌi Pueꞌ Ala hai Naweꞌi Inao to Magasaꞌ hai kuasaꞌ.
Iumbá-umbá peá polumaoáNa,
Ia mobábehi apa to maroꞌa láwiꞌ naporángá oaꞌ Pueꞌ Ala,
hai Ia mopakauriꞌ upu-upu tauna to napamapári Datu Tokadake.i
39 Hai kaiꞌ suroNa moita upu-upu to Nabábehi i tampoꞌraꞌ toIahudiꞌ,
tepasuaꞌ i kótá Ierusale.
Kahópóꞌána,
Iesu iti rapapate rapakuꞌ i kau mombehape,
40 agáiáná i katáluna alona,
Pueꞌ Ala mopatueꞌ huleꞌ hai mopatongawaꞌ miꞌi woꞌo i tauna katueꞌna huleꞌ Iesu.
41 Iesu tiꞌara mopatongawaꞌ wátáNa i upu-upu tauna,
bateꞌna peá i kaiꞌ to napileꞌimongkaiꞌ ami Pueꞌ Ala mewaliꞌ sabiꞌNa.j
Hai i katueꞌna huleꞌ Iesu,
mainu hai mandeꞌangkaiꞌ hingkakani hai Ia.
42 Nahuoꞌangkaiꞌ moánti Ngkóráꞌ Marasa i upu-upu tauna,
hai mosabiki kaꞌIana mpuꞌu miꞌi to napileꞌi Pueꞌ Ala mewaliꞌ Topobutusi upu-upu tauna,
maroꞌa to tueꞌ mani,
maroꞌa to mate miꞌi.
43 Upu-upu nabiꞌ hangkoia mampolaluita kana i Iesu iti,
rauliꞌ:
heáná peá to mepoinálái i Hia,
dósáraꞌ ina teámpungi ánti kaꞌIana.”k
Tauna to tiꞌara toIahudiꞌ molámbiꞌheꞌ woꞌo Inao to Magasaꞌ
44 Tangaꞌna mani Peturuꞌ molaluita,
mendáulu miꞌi Inao to Magasaꞌ i upu-upu tauna to mampehádingi polaluitana.
45 Upu-upu toIahudiꞌ to mepoinálái i Iesu to mamporángá Peturuꞌ hangko i kótá Iope,
tingkáráꞌheꞌ láwiꞌ tauna to tiꞌara toIahudiꞌ molámbiꞌheꞌ woꞌo Inao to Magasaꞌ.
46 Tongawaꞌ miꞌi kamolámbiꞌraꞌ Inao to Magasaꞌ,
láwiꞌ molaluitaheꞌ i lalu básá to tiꞌara raisá,
motóiá Pueꞌ Ala.
Hangko ionoꞌ,
nauliꞌ Peturuꞌ,
47 “Peita!
Láwiꞌ tauna deꞌe nakuasaꞌimoheꞌ Inao to Magasaꞌ hibali hai kitaꞌ,
ba ara to peisá mokóntóheꞌ rariu?”
48 Onoꞌ haneꞌi nahuoꞌmoheꞌ Peturuꞌ bona rariuheꞌ i lalu hangaꞌna Iesu Kerisitu.
Roo onoꞌ,
Koroneliu hai rángána membiáꞌheꞌ i Peturuꞌ bona toroꞌheꞌ sieruꞌ hingkakani hai hira bahangapa alona.