Agurin gɑri
30
1 Aguri, Yɑken biin gɑri wee yi u geruɑ Itiɛli kɑ Itiɛli kɑ Ukɑlin sɔ̃. 2 U nɛɛ,geemɑ nɛnɑ nɑ gɑri bɑkɑru bo tɔmbu sɔɔ.Nɑ ǹ tɔnun bwisi mɔ. 3 Goo kun mɑn bwisi kɛ̃ɛreyi yi koo de n Gusunɔ Dɛɛro giɑ. 4 Wɑrɑ u wɔllu dɑɑre.Wɑrɑ u sɑrɑmɑre wɔllun di.Wɑrɑ u woo nɔmɑ nɛnure.Wɑrɑ u nim kurusire win yɑ̃nu sɔɔ.Wɑrɑ u tem nɔɔ burɑ yenu kuɑ.Amɔnɑ win yĩsiru. Amɔnɑ win biin yĩsiru. A yɛ̃?
5 Gusunɔn nɔɔ mwɛɛnu kpuro nu nɑɑnɛ mɔ. Wi u kukuɑ win mi, u sɑ̃ɑwɑ yɛ̃ron tɑrɑkpe. 6 A ku gɑri gɛɛ sosi win gɑri sɔɔ. À n kuɑ mɛ, ɑ weesu kuɑwɑ, kpɑ u nun sɛɛyɑsiɑ.
7 Yinni Gusunɔ, gɑ̃ɑnu yiru yeniwɑ nɑ nun kɑnɑmɔ. A mɑn nu kɛ̃ɛyɔ nɑ n nu mɔ sere n kɑ gbi. 8 Niyɑ, ɑ ku de nɑ n sɑ̃ɑ wee kowo, kpɑ n ku tɔmbu nɔni wɔ̃ke. A ku mɑɑ de nɑ n sɑ̃ɑ sɑ̃ɑro ǹ kun mɛ gobigii. A gesi mɑn wɛ̃ɛyɔ ye kon di nɑ n kɑ wɑ̃ɑ. 9 Domi nɑ̀ n ɑrumɑni wɑ too, kon nun siki n nɛɛ, wɑrɑ rɑ n wunɛ, Yinni Gusunɔ. Mɛyɑ nɑ̀ n mɑɑ kuɑ sɑ̃ɑro, kon dɑ n gbɛni kpɑ n wunɛn yĩsiru sɑnku.
10 A ku sɔm kowo gɑri weesugii mɑni win yinnin mi, kpɑ u ku rɑɑ nun bɔ̃rusi, kpɑ bɔ̃ri yi, yi nun di.
11 Gɑbɑ wɑ̃ɑ bɑ rɑ ben tundo bɔ̃rusiwɑ kpɑ bu ben mɛron kɔ̃sɑ gere.
12 Gɑbɑ wɑ̃ɑ bɑ rɑ n tɑmɑɑ bɑ dɛɛrewɑ, ɑdɑmɑ bɑ ǹ dɛɛre.
13 Gɑbɑ wɑ̃ɑ bɑ rɑ n tii sue kpɑ bɑ kun goo gɑrɑ.
14 Gɑbɑ wɑ̃ɑ ben donnu nu sɑ̃ɑwɑ nge tɑkobi, mɑ ben bɑɑ sɑburosu su sɑ̃ɑ nge wobɑ bu kɑ wɔnwɔndobu kɑ sɑ̃ɑrobu wɔri bu ben yɑ̃nu gurɑ.
Mɔnnu gɑnu
15-16 Kɔkɔ te tɑ rɑ yɛm nɔ tɑ wɔndiɑbɑ yiru mɔ be bɑ rɑ soku, ɑ sun wɛ̃ɛmɑ, ɑ sun wɛ̃ɛmɑ. Gɑ̃ɑnu nnɛ gɑɑ wɑ̃ɑ yɑ ku rɑ debu. Niyɑ,gɔribun wɑ̃ɑ yeru,kɑ tɔn kurɔ wĩro,kɑ tem gbebum,kɑ sere mɑɑ dɔ̃ɔ wi u ku rɑ nɛɛ, u den debɑ.
17 Wi u win tundo yɑɑkoru mɔ̀ mɑ u win mɛro gɛmɑ, gunɔ bɑkeru tɑ koo win nɔni wɔwɑ, kpɑ yɑberekunu nu win yɑɑ di.
18-19 Gɑ̃ɑnu itɑwɑ nu wɑ̃ɑ ni nu ku rɑ mɑn yeeri, niyɑnge mɛ gunɔ bɑkeru tɑ rɑ n kɑ yɔ̃ɔwɑ,kɑ nge mɛ wɑɑ yɑ kɑ sĩimɔ kpee sɑɑrɑ wɔllɔ,kɑ nge mɛ goo nimkuu gɑ kɑ sĩimɔ nim wɔ̃ku wɔllɔ.Gɑ̃ɑnu nnɛse mɑɑ wɑ̃ɑ, niyɑ
kĩi te tɑ rɑ tɔn durɔ sure tɔn kurɔn mi giɑ.
20 Kurɔ tɑnɔ ù n sɑkɑrɑru kuɑ u kpɑ, u rɑ woburewɑ kpɑ u nɛɛ, u ǹ kɔ̃sɑ gɑɑ kue, kpɑ u n sɔ̃ nge wi u di u kpɑ u nɔɔ wokɑmɔ.
21-23 Gɑ̃ɑnu nnɛwɑ yɑ wɑ̃ɑ ye yɑ ku rɑ kɑ tɔmbu nɑɑwɛ. Niyɑ,yoo ù n kuɑ sinɑ boko,kɑ gɑri bɔkɔ ù n di u debɑ,kɑ kurɔ wi bɑ gɔburu wɑ ù n durɔ wɑ,kɑ mɑɑ tɔn kurɔ yoo wi u win yinni durɔ mwɑɑri.
24 Yɛɛ bwese piiminu nnɛ yi wɑ̃ɑ yi yi bwisi mɔ too.
25 Gbiikɑɑ tɑni. Yi ǹ dɑm mɔ ɑdɑmɑ yi rɑ yin dĩɑnu gurewɑ gɛ̃ɛbun sɑɑ sɔɔ.
26 Yiruse, yɑɑ gɑɑ ye yɑ kɑ sɑɑtɑburu nɛ ye bɑ rɑ soku dɑmɑɑ. Yɑ ǹ dɑm gɑm mɔ, ɑdɑmɑ yɑ rɑ yen wɑ̃ɑ yeru kowɑ guurɔ.
27 Itɑse twee. Yi ǹ sunɔ mɔ, ɑdɑmɑ kɑ mɛ, yi rɑ yɑriwɑ wuu wuukɑ.
28 Nnɛse bɔsu. Kɑɑ kpĩ ɑ ge mwɑ, ɑdɑmɑ gɑ rɑ kpĩ gu du sere sinɑmbun dii sɔɔwɔ.
29-31 Hunde koni nnɛ gɛɛ wɑ̃ɑ yèn sɑnum mu nɑnum mɔ. Niyɑ,gbee sunɔ ge gɑ yɛɛ kpuro bwisi kere,gɑ ku rɑ mɑɑ biru wure goon wuswɑɑn di,kɑ goo dɔɔ ge gɑ wiru yɔ̃rɑsie,kɑ boo kinɛ yeburu te tɑ rɑ sɑnnɛ,kɑ sinɑ boko wi u wɑ̃ɑ win tɑbu kowobun suunu sɔɔ.