Yonɑtɑm u Filisitibɑ kɑmiɑ
14
1 Sɔ̃ɔ teeru Yonɑtɑm, Sɔɔlun bii, u win bɔ̃ɔ ɑluwɑɑsi wi u rɑ win tɑbu yɑ̃nu sɔbe sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ nɑ su dɑ Filisitibɑn tɑbu kowo wuu ten mi, te tɑ wɑ̃ɑ giɔ.
Adɑmɑ u ǹ Sɔɔlu sɔ̃ɔwɑ mɑ u gɑm dɔɔ. 2 Sɔɔlu u wɑ̃ɑ Migoroniɔ Gibeɑn bɔkuɔ dɑ̃ru gɑrun nuurɔ te bɑ rɑ soku gerenɑdi. Tɔn be bɑ wɑ̃ɑ kɑ wi, ben geerɑ sɑ̃ɑwɑ tɔnu nɑtɑn (600) sɑkɑ. 3 N deemɑ yɑ̃ku kowo wi bɑ mɔ̀ Ayɑ u wɑ̃ɑ tɔn ben suunu sɔɔ u sɑ̃ɑ yɑ̃ɑ ni bɑ rɑ kɑ bikiɑru ko Gusunɔn mi nɛni. Ayɑ wi, u sɑ̃ɑwɑ Akitubun bii. Akitubu wi, kɑ win wɔnɔ Ikɑbɔdu, be, bɑ mɑɑ sɑ̃ɑwɑ Finɛɛsin bibu. Finɛɛsin tundowɑ Eli, wi u rɑɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔn yɑ̃ku kowo Siloɔ. Tɔnu nɑtɑ ye sɔɔ, goo kun yɛ̃ Yonɑtɑm u yɑrɑ.
4 Swɑɑ ye Yonɑtɑm u swĩi u kɑ dɑ Filisitibɑn tɑbu kowo ben mi, yɑ kpɑwɑ kɑ kpee bɑkɑnu yirun bɑɑ sɔɔ. Teerun yĩsirɑ Bosɛsi, yiruserɑ mɑɑ Sɛnɛ. 5 Teerɑ wɑ̃ɑ swɑɑ yen sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm geu giɑ Mikimɑsin deedeeru. Teerɑ mɑɑ wɑ̃ɑ Gebɑn deedeeru. 6 Yonɑtɑm u win bɔ̃ɔ ɑluwɑɑsi wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ nɑ su dɑ bɑngo sɑri ben mi. Sɔrɔkudo Yinni Gusunɔ u koo sun somi. Domi gɑ̃ɑnu sɑri ni nu koo nùn gɑnɛ u kun kɑ sun fɑɑbɑ kue, bɑɑ sɑ̀ kun dɑbi.
7 Aluwɑɑsi wi, u nɛɛ, ɑ koowo kpuro ye ɑ gɔ̃ru doke, ɑ ku sikɑ ko. Nɑ wɑ̃ɑ kɑ wunɛ.
8 Mɑ Yonɑtɑm u nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, su dɑ ben berɑ giɑ kpɑ bu sun wɑ. 9 Bɑ̀ n nɛɛ, su yɔ̃ro su bu mɑ, sɑ ko yɔ̃rɑwɑ su bu mɑ. 10 Bɑ̀ n mɑɑ nɛɛ, su nɑ ben mi, sɑ ko dɑwɑ, domi ben soku terɑ tɑ ko n sɑ̃ɑ yĩreru mɑ Yinni Gusunɔ u sun bu nɔmu bɛriɑ.
11 Mɑ be yiru ye, bɑ derɑ Filisitibɑ bɑ bu wɑ. Mɑ Filisiti be, bɑ nɛɛ, Heberubɑ wee, bɑ yɑrimɑmɔ wɔrusun di mi bɑ rɑɑ kukuɑ.
12 Mɑ Filisitibɑn tɑbu kowo be, bɑ Yonɑtɑm kɑ win ɑluwɑɑsi wi nɔɔ kɔ̃ bɑ nɛɛ, i nɑ mini su bɛɛ gɑri gɛɛ sɔ̃.
Mɑ Yonɑtɑm u win bɔ̃ɔ ɑluwɑɑsi wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ mɑn swĩimɑ domi Yinni Gusunɔ u sun bu nɔmu bɛriɑ, bɛsɛ Isirelibɑ.
13 Yerɑ durɔ u kɑburɑ u kɑ yɔɔwɑ u dɑ mi bɑ wɑ̃ɑ mɑ ɑluwɑɑsi wi, u nùn swĩi. Ye bɑ turɑ mi, mɑ u bu soomɔ u suririmɔ. Yerɑ win bɔ̃ɔ ɑluwɑɑsi wi, u bu goomɔ win biruɔ. 14 Ben tɑbun tore ye sɔɔ, be yiru ye, bɑ tɔmbu gowɑ nge tɔnu yɛndun sɑkɑ bɑtumɑ piibu sɔɔ. 15 Mɑ bɛrum Filisitibɑn tɑbu kowobu mwɑ kpuro be bɑ wɑ̃ɑ sɑnsɑniɔ, kɑ be bɑ wɑ̃ɑ tɑbu gberɔ, kɑ be bɑ sɑnsɑni kɔ̃su, kɑ mɑɑ be bɑ yɑrimɔ bɑ tɔmbu wɔrɑɑ dɑɑmɔ. Sere kɑ tem tii mu yĩirumɔwɑ mɑ tɔmbɑ burisinɑ. Gusunɔwɑ u derɑ yɑbu ye kpuro yɑ koorɑ mɛ.
16 Be bɑ Sɔɔlun sɑnsɑni kɔ̃su Gibeɑɔ Bɛnyɑmɛɛn temɔ, bɑ wɑ Filisitibɑn tɑbu kowo dɑbinu bɑ duku dukubu mɔ̀ bɑɑmɑ kpuro. 17 Mɑ Sɔɔlu u win tɔmbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i bɛsɛn tɔmbu mɛnnɔ i ben yĩsɑ soku kpɑ su wɑ be bɑ kun wɑ̃ɑ mi.
Mɑ bɑ kuɑ mɛ, bɑ deemɑ Yonɑtɑm kɑ win bɔ̃ɔ ɑluwɑɑsi wi u rɑ win tɑbu yɑ̃nu sɔbe, beyɑ bɑ sɑri mi. 18 Mɑ Sɔɔlu u Ayɑ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, u Gusunɔn woodɑn kpɑkororu suɑmɑ.
N deemɑ kpɑkoro te, tɑ wɑ̃ɑ Isirelibɑn sɑnsɑniɔ sɑnɑm mɛ.
19 Nge mɛ Sɔɔlu u kɑ yɑ̃ku kowo wi gɑri mɔ̀, wure ni nu wɑ̃ɑ Filisitibɑn sɑnsɑniɔ nu sosimɔwɑ nu dɔɔ. Yerɑ Sɔɔlu u yɑ̃ku kowo wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ kpɑkoro te derio, su ku mɑɑ Gusunɔ gɑ̃ɑnu bikiɑ.
20 Mɑ Sɔɔlu kɑ win tɑbu kowobu bɑ mɛnnɑ bɑ dɑ tɑbu gberɔ, bɑ deemɑ wee Filisitibɑ bɑ burisinɛ bɑ goonɑmɔ kɑ tɑkobi. 21 N deemɑ Heberu gɑbu bɑ rɑɑ yoru dimɔ Filisitibɑn mi, sere bɑ kɑ bu dɑ ben sɑnsɑniɔ. Adɑmɑ ye bɑ Sɔɔlu kɑ Yonɑtɑm kɑ begibu wɑ, yerɑ bɑ tii wunɑ bɑ wurɑ ben mi.
22 Isireli gɑbu bɑ rɑɑ mɑɑ kukuɑ Efɑrɑimun guunun berɑ giɑ. Ye bɑ nuɑ mɑ Filisitibɑ bɑ duki mɔ̀, yerɑ bɑ seemɑ bɑ wɔri tɑbu sɔɔ bɑ bu nɑɑ swĩi, 23 bɑ kɑ turɑ Bɛti Afɛnin wuswɑɑɔ. Nge mɛyɑ Yinni Gusunɔ u kɑ Isirelibɑ fɑɑbɑ kuɑ dɔmɑ te.
Isirelibɑ bɑ Yonɑtɑm yɑkiɑ
Sɔɔlu nɔmɑn di
24 Isirelibɑ bɑ nɔni sɔ̃ɔrɑ gem gem dɔmɑ te, yèn sɔ̃ Sɔɔlu u bɔ̃ruɑ u nɛɛ, mɑ n kun mɔ nɑ nɛn yibɛrɛbɑ mɔru kɔsiɑ, wi u di yokɑ yu sere turi, kon yɛ̃ro gowɑ. Yen sɔ̃nɑ tɔn be sɔɔ, goo kun dĩɑnu dende. 25 Sɔɔlun tɔmbu kpuro bɑ turɑ dɑ̃ɑ sɔ̃ɔwɔ mi tim mu tɛrie temɔ. 26 Sɑnɑm mɛ bɑ sɔ̃ɔ ge duɔ, bɑ deemɑ wee, tim mɛ, mu kokɑ temɔ. Kɑ mɛ, goo kun kɑ̃kɑ u mu dɑbure domi bɑ bɔ̃ri yi nɑsie. 27 Adɑmɑ Yonɑtɑm u ǹ dɑɑ nuɑ mɑ win tundo u tɔn be kirɔ kuɑ kɑ bɔ̃ri. Yerɑ u dɛkɑ ye u nɛni kɑ tim bɑu sɔkɑ u wunɑ u nɔɔ kpɛ̃ɛ, mɑ u dɑm wɑ. 28 Sɑɑ ye sɔɔrɑ tɔn ben turo u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wunɛn tundo u sun kirɔ kuɑ kɑ bɔ̃ri u nɛɛ, wi u di gisɔ, u koo yɛ̃ro go. Yerɑ n derɑ tɔn be, bɑ kɑ wɑsirɑ gem gem.
29 Mɑ Yonɑtɑm u nɛɛ, nɛn bɑɑbɑ u bɛsɛn tɔmbu nɔni sɔ̃ɔmɔwɑ. A ǹ wɑ nge mɛ nɑ dɑm wɑ sɑnɑm mɛ nɑ tim mɛn fiiko di? 30 N koo rɑɑ wɛ̃rɑ too tɔn be, bɑ̀ n di bɑɑ fiiko ye bɑ wɔrɑ ben yibɛrɛbɑn nɔmɑn di. Domi bɑ koo rɑɑ Filisiti be go n kere mɛ.
31 Dɔmɑ te, bɑ Filisitibɑ gowɑ sɑɑ Mikimɑsin di sere kɑ Ayɑloniɔ. Mɑ bɑ wɑsirɑ gem gem. 32 Yerɑ ye Filisitibɑ bɑ deri, bɑ ye kɑtɑ kuɑ bɑ gurɑ. Bɑ yɑ̃ɑnu kɑ kɛtɛbɑ kɑ kɛtɛ binu mwɛɛrimɔ bɑ goomɔ mɑ bɑ yɑɑ ye temmɔ mi yɑ kpĩ yɛm sɔɔ. 33 Sɑɑ ye sɔɔrɑ bɑ Sɔɔlu sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, wee, tɔn be, bɑ Yinni Gusunɔ torɑrimɔ bɑ yɑɑ temmɔ mi yɑ kpĩ yɛm sɔɔ.
Mɑ Sɔɔlu u nɛɛ, nɑɑnɛ sɑrirugibu bɛɛ! I kpee bɑkɑru bimiɑmɑ mini tɛ̃. 34 Kpɑ i bɑɑwure sɔ̃ u kɑ win kɛtɛ ǹ kun mɛ win yɑ̃ɑru nɑ u sɑkɑ mi, kpɑ u dɑ u di. Bɑ̀ n kuɑ mɛ, bɑ ǹ mɑɑ Yinni Gusunɔ torɑrimɔ.
Wɔ̃ku te sɔɔ, tɔn ben bɑɑwure u kɑ win kɛtɛ nɑ u go mi. 35 Mɑ Sɔɔlu u Yinni Gusunɔ yɑ̃ku yeru kuɑ mi, terɑ tɑ sɑ̃ɑ gbiikiru ni u kuɑ sɔɔ.
36 Yen biru u win tɔmbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, su dɑ su Filisitibɑ nɑɑ girɑ wɔ̃kuru su bu wɔri sɑ n ben yɑ̃nu gurɑmɔ sere yɑm mu kɑ sɑ̃rɑ. Su ku rɑ ben goo deri, bɑɑ turo.
Mɑ bɑ nɛɛ, ɑ koowo mɛ n nun wɛ̃re.
Adɑmɑ yɑ̃ku kowo u nɛɛ, su ginɑ dɑ su Gusunɔ bikiɑ.
37 Mɑ Sɔɔlu u Gusunɔ bikiɑ u nɛɛ, n doo n Filisitibɑ nɑɑ girɑ? Kɑɑ sun bu nɔmu bɛriɑ?
Adɑmɑ Gusunɔ u ǹ nùn wisɑ dɔmɑ te. 38 Yerɑ Sɔɔlu u nɛɛ, i mɛnnɑmɑ bɛɛ be i sɑ̃ɑ wirugibu kpɑ su giɑ mi torɑrɑ wɑ̃ɑ gisɔ. 39 Sere kɑ Yinni Gusunɔn wɑ̃ɑru, wi u rɑ Isirelibɑ fɑɑbɑ ko, bɑɑ ǹ n nɛn bii Yonɑtɑm nɑ, u torɑ, u koo gbiwɑ.
Adɑmɑ tɔn ben goo kun nùn wisɑ. 40 Mɑ u nɛɛ, i doo i yɔ̃rɑ miɔnɔ, nɛ kɑ nɛn bii Yonɑtɑm sɑ ko mɑɑ yɔ̃rɑ mini.
Tɔn be, bɑ nɛɛ, ɑ koowo mɛ n nun wɛ̃re.
41 Mɑ Sɔɔlu u Yinni Gusunɔ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Gusunɔ, bɛsɛ Isirelibɑn Yinni, ɑ sun sɔ̃ɔsio kɑ yĩreru mi torɑrɑ wɑ̃ɑ.
Mɑ torɑrɑ sɔ̃ɔsirɑ Yonɑtɑm kɑ Sɔɔlun berɑ giɑ. Be bɑ tie bɑ yɑrɑ. 42 Sɔɔlu u kpɑm nɛɛ, n tiɑrɑ nɛ kɑ nɛn bii.
Yonɑtɑm u nɛɛ, nɑ tim bɑu sɔkɑ kɑ dɛkɑ ye nɑ nɛni mɑ nɑ mɛn fiiko dendɑ. Nɛ wee, nɑ wurɑ n gbi.
44 Yerɑ Sɔɔlu u nɛɛ, nɑ̀ kun nun go, Yonɑtɑm, Gusunɔ u mɑn kuɑ nge mɛ u kĩ.
45 Adɑmɑ tɔn be, bɑ Sɔɔlu sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, Yonɑtɑm, wi u Isirelibɑ fɑɑbɑ bɑkɑ yeni kuɑ, wiyɑ u koo gbi? Sere kɑ Yinni Gusunɔn wɑ̃ɑru, bɑɑ win seri tiɑ yɑ ǹ wukurɑmɔ yu wɔri. Domi kɑ Gusunɔn somirɑ u sɔmburu kuɑ gisɔ.
Mɛsumɑ bɑ kɑ Yonɑtɑm yɑkiɑ u ǹ kɑ gu. 46 Yen biru Sɔɔlu u sinɑ u ǹ mɑɑ Filisitibɑ nɑɑ swĩi. Mɑ Filisiti be, bɑ wurɑ ben temɔ.
Sɔɔlun nɑsɑrɑ
47 Sɑnɑm mɛ Sɔɔlu u bɑndu di u kpɑ Isirelibɑn suunu sɔɔ u kɑ win yibɛrɛbɑ tɑbu kuɑ u kɑ sikerenɑ. Berɑ Mɔɑbubɑ kɑ Amɔnibɑ kɑ Edɔmubɑ kɑ Sobɑn sinɑmbu kɑ sere mɑɑ Filisitibɑ. Mi u tɑbu dɑ dɑ kpuro u rɑ kɑmiɛwɑ. 48 Sɔ̃ɔ teeru u tɑbu kuɑ kɑ wɔrugɔru u Amɑlɛki be bɑ bu dɑm dɔremɔ kɑmiɑ u Isirelibɑ fɑɑbɑ kuɑ ben nɔmɑn di.
49 Sɔɔlun bii tɔn durɔbun yĩsɑ wee, Yonɑtɑm kɑ Yisifi kɑ Mɑɑkisuɑ. Win bii tɔn kurɔ gbiikoon yĩsirɑ Mɛrɑbu, yiruse mɑɑ Mikɑli. 50 Win kurɔn yĩsirɑ Akinɔɑmu, Akimɑsin bii. Win tɑbu sunɔwɑ Abinɛɛ, Nɛrin bii. Nɛri sɑ̃ɑwɑ Sɔɔlun tundon mɔɔ. 51 Kisi, Sɔɔlun tundo, kɑ Nɛri, Abinɛɛn tundo, bɑ sɑ̃ɑwɑ Abiɛlin bibu.
52 Sɔɔlun wɑ̃ɑru kpuro sɔɔ, tɑbu kun dwiiyɑre wi kɑ Filisitibɑn bɑɑ sɔɔ. Yen sɔ̃nɑ win tɔmbu sɔɔ, ù n goo wɑ wi u dɑm mɔ u wɔrugɔru mɔ, u rɑ yɛ̃ro mwɑɑmɛwɑ u ko win tɑbu kowo.