Isɑkin mɑrubu
21
1 Yinni Gusunɔ u yɑɑye ye u rɑɑ Sɑɑrɑɑ sɔ̃ɔwɑ. U mɑɑ win nɔɔ mwɛɛru yibiɑ. 2 Sɑɑrɑɑ u gurɑ suɑ mɑ u Aburɑhɑmu bii tɔn durɔ mɑruɑ win tɔkɔru sɔɔ, sɑɑ ye Gusunɔ u rɑɑ nùn burɑ. 3 Aburɑhɑmu u bii wi yĩsiru kɑ̃ Isɑki. 4 Ye Isɑki kuɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ itɑ u nùn bɑngo kuɑ nge mɛ Gusunɔ u rɑɑ nùn woodɑ wɛ̃. 5 Aburɑhɑmu mɔwɑ wɔ̃ɔ wunɔbu (100) sɑnɑm mɛ bɑ win bii Isɑki mɑrɑ. 6 Sɑɑ ye sɔɔrɑ Sɑɑrɑɑ nɛɛ, Gusunɔ u mɑn yɛ̃ɛsu go. Be bɑ mɑɑ nuɑ kpuro bɑ koo kɑ mɑn yɛ̃ɛwɑ.
7 U kpɑm nɛɛ, wɑrɑ koo rɑɑ Aburɑhɑmu sɔ̃ mɑ nɛ Sɑɑrɑɑ kon bii bɔm kɛ̃. Wee tɛ̃ nɑ nùn bii tɔn durɔ mɑruɑ win tɔkɔru sɔɔ.
Aburɑhɑmu u Agɑɑ
kɑ Isimɛɛli girɑ
8 Bii wi, u kpɛ̃ɑ mɑ bɑ nùn bɔm kɑrɑ. Yerɑ Aburɑhɑmu u yɑɑ dii bɑkɑbu kuɑ dɔmɑ te.
9 Ye Sɑɑrɑɑ wɑ mɑ bii wi Agɑɑ Egibitigii wi, u Aburɑhɑmu mɑruɑ u Isɑki yɛ̃ɛmɔ, 10 yerɑ u Aburɑhɑmu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ yoo wi giro kɑ win bii, domi win bii kun tubi dimɔ kɑ nɛn bii sɑnnu.
11 Gɑri yi, yi Aburɑhɑmu duɑ gem gem win bii Isimɛɛlin sɔ̃. 12 Adɑmɑ Gusunɔ u Aburɑhɑmu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ku gɑri yi gɔburu wɑ wunɛn yoo wi kɑ win biin sɔ̃. A Sɑɑrɑɑ kuo ye u nun bikiɑ kpuro. Domi Isɑkin min diyɑ bwese bɑkɑ tèn nɔɔ mwɛɛru nɑ nun kuɑ tɑ koo yɑri. 13 Kon mɑɑ de wunɛn yoo win bii u ko bweseru gɑrun nuuru, domi wunɛn biiwɑ u sɑ̃ɑ.
14 Ye n kuɑ sisiru Aburɑhɑmu u seewɑ buru buru yellu u dĩɑnu kɑ nim bwɑ̃ɑru suɑ u Agɑɑ wɛ̃. U mɑɑ nùn bii wi nɔmu bɛriɑ u nɛɛ, bu doo. Mɑ bɑ doonɑ bɑ dɑ bɑ torɑ gbɑburɔ te bɑ rɑ soku Beri Sebɑ. 15 Ye bwɑ̃ɑ ten nim mu kpɑ, yerɑ u bii wi deri dɑ̃ɑ piibu gɑgun sɑɑrɔ. 16 Mɑ u dɑ u sinɑ n dɛsire n turɑ mi bɑ̀ n sɛ̃u tobɑ gɑ koo wen sɑkɑ. Domi u nɛɛ, u ǹ kpɛ̃ u n win bii mɛɛrɑ u n gbimɔ. Mi u sɔ̃ mi, mɑ u wurɑ tɑkɑnɑ u swĩ.
17 Gusunɔ u bii win nɔɔ nuɑ mɑ win gɔrɑdo u Agɑɑ sokɑ wɔllun di u nɛɛ, mbɑ n nun mɔ̀, Agɑɑ. A ku nɑndɑ, domi Gusunɔ u bii win nɔɔ nuɑ mi u wɑ̃ɑ. 18 A seewo ɑ dɑ ɑ nùn suɑ ɑ kɔkiri domi kon nùn ko bwese bɑkɑrun nuuru.
19 Sɑɑ yerɑ Gusunɔ u kurɔ win nɔni wukiɑ mɑ u dɔkɔ gɑɑ wɑ mi. U dɑ u bwɑ̃ɑ te nim yibiɑ u bii wɛ̃ u nɔrɑ.
20-21 Gusunɔ u wɑ̃ɑ kɑ bii wi, sɑnɑm mɛ u kpɛ̃ɑmɔ. U wɑ̃ɑ gbɑburɔ te bɑ mɔ̀ Pɑrɑni, mɑ u kuɑ tɛn towo. Win mɛro mɑɑ nùn kurɔ suɑ Egibitin tem di.
Aburɑhɑmu u kɑ Abimɛlɛki
ɑrukɑwɑni bɔkuɑ
22 Sɑɑ ye sɔɔrɑ Abimɛlɛki kɑ win tɑbu sunɔ wi bɑ mɔ̀ Pikoli bɑ nɑ Aburɑhɑmun mi. Bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, sɑ wɑ mɑ Gusunɔ u wɑ̃ɑ kɑ wunɛ ye ɑ mɔ̀ kpuro sɔɔ. 23 Yen sɔ̃, ɑ bɔ̃ruo kɑ win yĩsiru mɑ ɑ ǹ nɛ kɑ nɛn bibu kɑ nɛn debuminu bɔrɔ kɔ̃ɔ kom kuɑmmɛ, kpɑ ɑ nɛ kɑ nɛn tem mɛgibu durom kuɑ nge mɛ nɑ nun kuɑ.
24 Mɑ Aburɑhɑmu u nɛɛ, nɑ wurɑ, kon bɔ̃re.
25 Adɑmɑ u Abimɛlɛki gerusi dɔkɔ gɑɑn sɔ̃ ye Abimɛlɛkin yobu bɑ nùn mwɑɑri. 26 Abimɛlɛki u nɛɛ, nɑ ǹ yɛ̃ wi u yen bweseru kuɑ. Mɛyɑ wunɛn tii, ɑ ǹ mɑɑ mɑn sɔ̃ɔre mɑ n kun mɔ gisɔ.
27 Mɑ Aburɑhɑmu u yɑ̃ɑnu kɑ kɛtɛbɑ suɑ u Abimɛlɛki wɛ̃, be yiru bɑ kɑ ɑrukɑwɑni bɔkuɑ. 28 Mɑ Aburɑhɑmu u mɑɑ yɑ̃ɑ gbiibi gɔsɑ nɔɔbɑ yiru u yi nɛnɛm.
29 Yerɑ Abimɛlɛki u nùn bikiɑ u nɛɛ, mbɑ kɑɑ kɑ yɑ̃ɑ gbiibi nɔɔbɑ yiru yeni ko.
30 Aburɑhɑmu u nùn wisɑ u nɛɛ, ɑ nu mɔɔ kpɑ nu n sɑ̃ɑ seedɑ mɑ nɛnɑ nɑ dɔkɔ yeni gbɑ.
31 Yen sɔ̃nɑ bɑ yɑm mi sokɑ Beri Sebɑ domi miyɑ bɑ ɑrukɑwɑni bɔkuɑ kɑ bɔ̃ri. Yĩsi ten tubusiɑnɑ dɔkɔ yèn nuurɔ bɑ bɔ̃ruɑ.
32 Ye bɑ ɑrukɑwɑni bɔkuɑ bɑ kpɑ, yerɑ Abimɛlɛki kɑ win tɑbu sunɔ Pikoli bɑ gɔsirɑ bɑ wurɑ ben wuuɔ Filisitibɑn temɔ.