Sìnbanaʔawa nɛ́ sìnbaara kàsiile lè
10
1 A Zezi wi 'jo:
«M'bé ki juu yeli mɛ́ kányiʔɛ nɛ̄,
siɛn ŋíì wi sî puu wi nɛ̌ jíin sìnbaduʔu wìile lire nī lèʔ,
níɛ̀ tánʔa nɛ̀ jíin kayɔbigɔ káà kiiyɛ mɛ́ gè,
kire siɛn wè,
wiī kàyuuwo nɛ́ ní siɛngbɛniwɛ nɛ̀ pínɛ.
2 Ŋìi sí wi sî jíin wìile nī lè,
wire wī sìnbaara ti nàʔavɔli wè.
3 Siɛn ŋíì wi nyɛ́ni sìnbaduʔu wéli gè,
wi nɛ̂ ki múgu sìnbanaʔawa mɛ́ wè.
Sìnbaara ti nɛ̂ wi yékpoli lúʔu lè,
a dìi yē wi wori dè,
wi nɛ̂ ti yeri ti míɛyɛ nɛ̄ nɛ̀ ti kɔ́ri nɛ̀ yige.
4 A wi kɛ́nì wi wori ti mìɛni kɔ́ri nɛ̀ yige dè,
wi nɛ̂ kíni ti yiʔɛ mɛ́;
sìnbaara ti nɛ̂ taʔa wi kúrugu bɛ̀ ki 'nyaa ti 'wi yékpoli cɛ́n lè.
5 Nɛ̀ sí ki taa a ki yē siɛn wáà wiiyɛ wī wè,
tiì je taʔa wi kúruguʔ;
sìnbaara ti bé cɛ de fé wi nɛ̄ wī,
nɛ̀ taʔa gíi nɛ̄,
tiì nabɔnminɔ yékpuʔulo cɛ́n gèleʔ.»
6 Kàsiile Zezi wi cé wáa nɛ̀ pe kɛn mmɛ gè,
nɛ̀ sí ki yaʔa piyè cé ti kɔri cɛ́n wèʔ,
dàa wi 'juu dèʔ.
Zezi wire wī sìnbanaʔacɛ̀nwɛ wè
7 A Zezi wi sí ń'nɛ̀ siɛnrɛ táà juu nɛ́ jo:
«M'bé ti 'juu yeli mɛ́ kányiʔɛ nɛ̄,
mi wī wìile lè sìnbaara ti jíindiʔɛ gè.
8 Bìli pe mìɛni pe 'pɛn mi yiʔɛ mɛ́ gè,
kàyuulo bīɛlɛ,
nɛ́ ní siɛngbɛninɛ.
Sìnbaara tiì lúʔu pe mɛ́ʔ.
9 Mi wè,
mi wī kɔ̀ri gè.
A siɛn ŋíì pɛ́nì tóri nɛ̀ jíin mi nī wè,
siɛn wi bé suɔ,
nɛ̀ pínɛ wi béri jíin béri yigi,
wi béri wi nyalii tari wè.
10 Kàyuuwo wi nɛ̌ pɛn yakaa kiiyɛ kúrugu wīʔ,
ka laa bè pa yùuʔ,
nɛ́ bè kpúu,
nɛ́ bè yɛgɛ cúʔɔ bɛ̀ʔ.
Mi wè,
mi 'pɛn gìi ki bé tí sìi wi- puu pe mɛ́,
pe- wi taa nìʔɛwɛ bɛ̀ ki caa mmɛ.
11 «Mi wè,
mi wī sìnbanaʔacɛ̀nwɛ wè.
Sìnbanaʔacɛ̀nwɛ wi nɛ̂ wi sìi kɛn wè wi sìnbaara ti nyùgo nī.
12 Siɛn ŋíì pe sî líɛ sàri nɛ̄ wè,
nɛ̀ sí ki taa sìnbanaʔawa sí bɛ̀ʔ wè,
nɛ̀ pínɛ wire wori tíimɛ bɛ̀ʔ sìnbaara dèʔ,
a wi gbɛ́nɛ̀ kàdafiige nyaa ki 'báan sìnbaara kúrugu dè,
wi nɛ̂ fɛ̀ níɛ̀ ti wáa.
Kàdafiige ki nɛ̂ jíin ti nī,
nɛ̀ ti cɛrigɛ.
13 Kire 'taa bɛ̀ wiī sàri baakuɔwɔ wè;
sìnbaara ti woli ni nɛ̌ wi líɛ yakaa mɛ́ʔ.
14 «Mi wè,
mi wī sìnbanaʔacɛ̀nwɛ wè.
Mi 'mi wuulo cɛ́n bèle,
a mi wuulo míɛni pe 'mi cɛ́n,
15 majo mɛni Tuufɔli wi 'mi cɛ́n wè,
á mi míɛni 'wi cɛ́n wè.
Nɛ̀ pínɛ mi 'mi sìi kɛn wè sìnbaara ti kɛnmɛ nɛ̄.
16 Sìnbaara táà yē nɛ tíin mi mɛ́ dìi ti wè náʔa sìnbaduʔu gáà nī gèʔ.
Ki 'yɛli mi sa ti kɔ́ri bè pɛn;
ti bé mi yékpoli lúʔu lè.
Sìnbatogo ki bé puu nigbe,
nɛ́ sìnbanaʔawa ní wè nigbe bè pínɛ.
17 «Mi nyɛ́nì mi Tuu dɛ́ni wè,
nɛ̀ taʔa gíi nɛ̄,
mi 'mi sìi kɛn wè,
bé sí ní koli bè wi líɛ.
18 Siɛn sǐ gbɛ̀ mi sìi kúɔ wèʔ,
ki 'nyaa mi m'bé mi sìi kɛn wè mi tíimɛ wè.
Ki fànʔa yē m'mɛ́ bè mi sìi kɛn wè,
ki fànʔa yē m'mɛ́ bè koli bè wi suɔ cígini.
Mi Tuu wire mɛ́ mi nyɛ́nì kire kajuudiɛlɛ siɛnrɛ taa dè.»
19 A ki siɛnrɛ dáà ti ń'nɛ̀ Zuufulo kɛn bèle a pe 'wáligi pìye nɛ̄.
20 A pe pàli nìʔɛnɛ 'yɛ̀ nɛ nyu níɛ wáa:
«Gbòdoli yē nàguɔ ŋáà nī wè,
kaala gīɛlɛ wi nī;
gáa nɛ̄ yeli nɛ wi siɛnrɛ lúru dè ?»
21 A pàli 'jo:
«Gbòdolifɔli siɛnjuuro bɛ̀ʔ dàa dèʔ.
Yeli 'cɛ́n lé gbòdoli bé gbɛ̀ jáa bè fúɔn múgu lé ?»
Zuufulo pe wè Zezi caa wèʔ
22 A ki kɛ́nì nyaa Zuufulo pe fundaanra díì pe sî nɛ kpínʔini Zerizalɛmi kàʔa mɛ́ gè Kulocɛliɛ Gbùʔɔrɔsaʔa ki tɛ́ngɛlɛ wori nɛ̄ dè yiɛlɛ ó yiɛlɛ wè,
a ki cɛngɛ ki 'nɔ̀;
wiire lɛ̀lɛ nī ki 'puu.
23 Zezi wi 'puu nɛ nyaari nɛ tòrí Kulocɛliɛ Gbùʔɔrɔsaʔa nī gè Sulomani kobigo nī gèa.
24 A Zuufulo yiɛgininɛ pe sí kɛ́ nɛ̀ sɛ́nì wi màʔa nɛ̀ suʔu nɛ́ wi yɛ:
«Muɔ je weli cò bè yaʔa káaliyɛ nī yè muɔ wori nɛ̄ dè bè taa lɛ̀lɛ jori wī ?
A ki yē muɔ wī Kulocɛliɛ Siɛnnyiɛnɛgɔnwɔ wè,
ma ti juu ma láʔa we nɛ̄ kìɛ !»
25 A Zezi wi 'pe yɛ:
«Mi nyɛ́nì ti juu yeli mɛ́;
yeli sì tɛ́ngɛʔ.
Kakpiʔiligele gálì mi nɛ kpínʔini mi Tuu wi míʔɛ nɛ̄ gè,
kiyē nɛ mi wori nyu dè.
26 Nɛ̀ sí ki taa yeli bèle,
yeli sì tɛ́ngɛ mi nɛ̄ʔ,
nɛ̀ taʔa gíi nɛ̄,
mi sìnbaara bɛ̀ʔ yeli bèleʔ.
27 Sìnbaara dáà dī mi wori dè,
tiī nɛ mi yékpoli lúru lè.
Mi míɛni wè,
mi nyɛ́nì mi sìnbaara cɛ́n dè.
Ti nɛ̂ taʔa mi kúrugu.
28 Nɛ̀ pínɛ mi 'bànguɔ sìi kɛn wè ti mɛ́;
tiǐ ga tíi bé kùu bè nyaaʔ,
siɛn míɛni sǐ gbɛ̀ jáa bè ti píle bè yige mi kɔli nī gèʔ.
29 Mi Tuu ŋáà wi 'ti kɛn m'mɛ́ wè,
wi fànʔa ki 'tóri pe mìɛni nɛ̄;
siɛn sǐ gbɛ̀ jáa bè ti píle yige Tuufɔli wi kɔli nī gèʔ.
30 Mi nɛ́ Tuufɔli ní wè,
weli yē nigbe.»
31 A Zuufulo pe ń'nɛ̀ sìndari jó bè wi wáa kpúu nɛ́ ti ní.
32 A Zezi wi 'pe yɛ:
«Mi nyɛ́nì kele nìʔɛgɛlɛ kpíʔile cɛ̀ngɛlɛ nɛ̀ yeli tìɛ;
Tuufɔli wire mɛ́ ke 'kɔ́n.
Kakpiʔilile níi wori nɛ̄ yeli je mi wáa nɛ́ sìndari ní dè ?»
33 A Zuufulo pe 'siɛnnugoro kɛn wi mɛ́ nɛ́ wi yɛ:
«Weli sì je muɔ wáa nɛ́ sìndari ní dè kacɛ̀nnɛ kɛnmɛ nɛ̄ wīʔ;
siɛncuʔɔrɔ dáà muɔ 'juu dè,
tire kɛnmɛ nɛ̄ weli je muɔ wáa.
Nɛ̀ taʔa gíi nɛ̄,
siɛn wī muɔ wè,
á muɔ sí nɛ mìɛ kpínʔini Kulocɛliɛ.»
34 A Zezi wi 'pe yɛ:
«Ki túʔu wè baaʔ sɛbɛgɛ yeli Fànʔa Siɛnrɛ sɛbɛ nī wè,
dí:
‹Mi 'jo yeli yē kulocɛlɛlɛb› lé ?
35 A ki sí nyaa bìli mɛ́ wi siɛnrɛ ti yē dè,
wi 'peli yeri nɛ̀ jo dí piyē kulocɛlɛlɛ.
We 'ki cɛ́n Kulocɛliɛ siɛnsɛbɛrɛ tiǐ gbɛ̀ tɔ́nʔ.
36 Siɛn ŋíì Tuufɔli wi 'wàli nɛ̀ tɛ́ngɛ nɛ́ wi tun náʔa duniya nī wè,
yeli bèle,
yeli 'jo dí wiī nɛ Kulocɛliɛ míʔɛ córi gè,
bɛ̀ mi 'ki juu nɛ́ jo mi yē Kulocɛliɛ Jaa wè.
Bà bɛ̀ʔ lé ?
37 A mi wè nɛ mi Tuu wi kakuʔɔlɔ kúu gèle,
ye fǎga tɛ́ngɛ mi nɛ̄ʔ.
38 A mi sí nɛ ke kúu gèle,
a yeli sì cɛ́nì tɛ́ngɛʔ mi nɛ̄ wè,
ye- tɛ́ngɛ kakpiʔiligele keli nɛ̄ gìi ki bé tí yeli gbɛ̀ ki cɛ́n Tuufɔli wiī mi nī,
mi mìɛni yē Tuufɔli nī wè.»
39 A pe ń'nɛ̀ yɛ̀ nɛ caa bè wi cò cígini,
a wi 'sùuri nɛ̀ yiri pe kiyɛ nī yè.
40 A Zezi wi ń'nɛ̀ koli nɛ̀ kɛ́ Zurudɛn cáʔa kúrugu gè,
baa tiʔɛ gíì nī Zan wi 'kíni nɛ 'puu nɛ siɛnnɛ batiize bèle,
nɛ̀ sɛ́nì kò baa kire tiʔɛ nī gè.
41 A siɛnniʔɛnɛ 'kɛ́ baa wi kúrugu;
pe 'puu nɛ ki nyu nɛ́ jo:
«Zan wiì kɛ́nì fìɛ wáà kpíʔile nɛ̀ nyaaʔ,
nɛ̀ sí ki taa dìi mìɛni wi 'juu nàguɔ ŋáà wi wori nɛ̄ dè tiī kányiʔɛ.»
42 A pàli nìʔɛnɛ 'tɛ́ngɛ wi nɛ̄ baa ki tiʔɛ nī gè.