25
1 Sedesiɑsin bɑndun wɔ̃ɔ nɔɔbɑ nnɛse yen suru wɔkurusen sɔ̃ɔ wɔkurusewɑ Nɛbukɑnɛsɑɑ Bɑbilonin sinɑ boko u Yerusɑlɛmu wɔrimɑ kɑ win tɑbu kowobu kpuro. Yerɑ u win sɑnsɑni girɑ yen bɔkuɔ. Mɑ bɑ kuku yenu kuɑ bɑ kɑ sikerenɑ. 2 Mɑ bɑ wuu ge tɑrusi sere n kɑ kuɑ Sedesiɑsin bɑndun wɔ̃ɔ wɔkurɑ tiɑse.
3 Sɑɑ ye sɔɔrɑ gɔ̃ɔrɑ dɑm kuɑ wuu ge sɔɔ. Wɔ̃ɔ gen suru nnɛsen sɔ̃ɔ nɔɔbɑ nnɛse sɔɔ, 4 Bɑbilonigibu bɑ Yerusɑlɛmun gbɑ̃rɑ te yɑbɑ. Mɑ Yudɑbɑn sinɑ boko kɑ win tɑbu kowobu bɑ duki yɑkurɑ min di wɔ̃kuru bɑɑ mɛ Bɑbilonigii be, bɑ wuu ge tɑrusi. Yudɑbɑ bɑ yɑrɑwɑ sɑɑ kɔnnɔ ge gɑ wɑ̃ɑ gbɑ̃rɑru yirun bɑɑ sɔɔn di, sinɑ bokon sɑɑdiɛ̃n bɔkuɔ, Yuudɛnin wɔwɑn berɑ giɑ. 5 Adɑmɑ Bɑbilonin tɑbu kowo be, bɑ sinɑ boko Sedesiɑsi nɑɑ swĩi. Mɑ bɑ nùn nɑɑmwɛ Yerikon wɔwɑɔ. Yerɑ win tɑbu kowobu bɑ yɑrinɑ bɑ nùn deri. 6 Mɑ bɑ nùn mwɑ bɑ kɑ dɑ Bɑbilonin sinɑ bokon mi Ribilɑɔ. Miyɑ bɑ nùn siri. 7 Bɑ win bibu sɑkirɑ win wuswɑɑɔ. Mɑ bɑ win tiin nɔni wɔwɑ. Yen biru bɑ nùn bɔkuɑ kɑ sii gɑndun yɔni yiru bɑ kɑ dɑ Bɑbiloniɔ.
Bɑ Yerusɑlɛmun tɔn be bɑ tie
yoru mwɛɛrɑ
8 Nɛbukɑnɛsɑɑn bɑndun wɔ̃ɔ wɔkurɑ nɔɔbu kɑ nnɛse sɔɔ, yen suru nɔɔbusen sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruse sɔɔrɑ Nɛbusɑrɑdɑ wi u sɑ̃ɑ Bɑbilonin sinɑ bokon kɔ̃sobun wirugii u nɑ Yerusɑlɛmuɔ. 9 Mɑ u Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yeru dɔ̃ɔ mɛni kɑ Isirelibɑn sinɑ kpɑɑru, kɑ diɑ ye yɑ gesi wɑ̃ kpuro. Ye yɑ sɑ̃ɑ dɑmgibun diɑ u dɔ̃ɔ mɛniwɑ. 10 Tɑbu kowo be bɑ nùn swĩi bɑ Yerusɑlɛmun gbɑ̃rɑru kɔsukɑ.
11 Mɑ u Isireli be bɑ tii wɛ̃ kɑ be bɑ tie gurɑ u kɑ doonɑ. 12 Adɑmɑ u mɛɛrɑ be bɑ bwɛ̃ɛbwɛ̃ɛru bo, mɑ u be deri Yerusɑlɛmu mi, bu kɑ gbeɑ wuku, kpɑ bɑ n resɛm sɔmburu mɔ̀.
13 Bɑbilonin tɑbu kowo be, bɑ Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerun gbere ye bɑ kuɑ kɑ sii gɑndu kɔsukɑ, kɑ yen yɔ̃rɑtii kɑ sere mɑɑ boo sii gɑnduguu gè sɔɔ bɑ rɑ nim doke. Mɑ bɑ sii gɑn ni kpuro gurɑ bɑ kɑ dɑ Bɑbiloniɔ. 14 Mɑ bɑ mɑɑ ten dendi yɑ̃nu gurɑ ni bɑ kuɑ kɑ sii gɑndu. Niyɑ gbɛ̃ɛ ni bɑ rɑ kɑ torom gure, kɑ kɑɑtonu kɑ wobunu kɑ nɔri. 15 Kɔ̃sobun wirugii wi, win tii u ten doo suɑ kɑ ten gbɛ̃ɑ ye bɑ kuɑ kɑ wurɑ kɑ sii geesu, 16 kɑ sere sɑ̃ɑ yerun gbere yiru ye, kɑ boo ge, kɑ yɔ̃rɑtii yi. Dendi yɑ̃ɑ sii gɑndugii ni Sɑlomɔɔ u kuɑ kpuro, niyɑ bɑ gurɑ. Goo kun kpɛ̃ u nin bunum geeru gɑri. 17 Domi gbere yen tiɑn gunum mu sɑ̃ɑwɑ gɔm soonu yɛndu yiru sɑri. Mɑ bɑ yen wɔllɔ sii gɑndu sɔndi nge furɔ, gɔm soonu itɑ. Yen biru bɑ furɔ ge burɑru koosi nge mɑngon mɑrum. Bɑ ye kpuro kuɑwɑ kɑ sii gɑndu. Nge mɛyɑ bɑ mɑɑ yiruse kuɑ.
18 Kɔ̃sobun wirugii wi, u yɑ̃ku kowo tɔnwero Serɑyɑ mwɑ, kɑ win yiruse Sofoni, kɑ sere mɑɑ tɔmbu itɑ be bɑ sɑ̃ɑ yerun kɔnnɔ kɔ̃su. 19 Yen biru u tɑbu kowobun wirugii goo mwɑ kɑ tɔmbu nɔɔbu sinɑ bokon bwɑ̃ɑbu sɔɔ, kɑ sere tɑbu sunɔn tire yoro wi u rɑ tɔmbu soogeru mwɛ, kɑ sere mɑɑ dɑmgibu gɑbu tɔmbu wɑtɑ be bɑ tie wuu ge sɔɔ. 20 Be kpurowɑ u suɑ u kɑ Bɑbilonin sinɑ boko dɑɑwɑ Ribilɑɔ. 21 Mɑ Bɑbilonin sinɑ boko wi, u derɑ bɑ bu so bɑ go Ribilɑ mi, Hɑmɑtin temɔ.
Nge mɛyɑ bɑ kɑ Yudɑbɑ gurɑ bɑ kɑ dɑ tem tukumɔ sere mi n tomɑ.
Bɑ Gedɑliɑ kuɑ
Yudɑbɑn tem yɛ̃ro
(I mɑɑ mɛɛrio Yeremi 40:7-41:18)
22 Yen biru Bɑbilonin sinɑ boko Nɛbukɑnɛsɑɑ u Gedɑliɑ Akikɑmun bii Sɑfɑnin debubu kuɑ Yudɑ be bɑ tien tem yɛ̃ro. 23 Sɑɑ ye tɑbu kowobun wirugii be bɑ tie Yudɑɔ kɑ ben tɔmbu, bɑ nuɑ mɑ Bɑbilonin sinɑ boko u Gedɑliɑ kuɑ ben tem yɛ̃ro, yerɑ bɑ seewɑ bɑ dɑ Gedɑliɑ win mi Misipɑɔ. Wirugii beyɑ Isimɛɛli Nɛtɑniɑn bii kɑ Yokɑnɑni Kɑreɑn bii kɑ Serɑyɑ, Tɑnumɛti Nɛtofɑgiin bii kɑ Yɑɑsɑniɑ Mɑɑkɑgiin bii. 24 Yerɑ Gedɑliɑ u geruɑ kɑ bɔ̃ri u nɛɛ, i ku Bɑbilonin sinɑm ben bɛrum ko. I sinɔ sɛ̃ɛ bɛsɛn tem mɛ sɔɔ kpɑ i ben sinɑ boko wi sɑ̃. Ì n kuɑ mɛ, i ko i dobu nɔ.
25 Adɑmɑ wɔ̃ɔ gen suru nɔɔbɑ yiruse sɔɔ, Isimɛɛli Nɛtɑniɑn bii Elisɑmɑn debubu, wi u sɑ̃ɑ sinɑ bii u nɑ, wi, kɑ tɔmbu wɔkuru gɑbu bɑ Gedɑliɑ go, kɑ Yudɑbɑ gɑbu kɑ mɑɑ Bɑbilonigii be bɑ wɑ̃ɑ kɑ wi. 26 Mɑ Yudɑ be bɑ tie sɑɑ ben wirugibun di sere kɑ bwɛ̃ɛbwɛ̃ɛbɔ, kɑ ben tɑbu kowobun wirugii be, bɑ seewɑ bɑ kpikiru suɑ bɑ dɑ Egibitiɔ. Domi bɑ Bɑbilonigibun bɛrum mɔ.
Bɑ Yoyɑkini yɑrɑ pirisɔm di
(I mɑɑ mɛɛrio Yeremi 52:31-34)
27 Ye bɑ Yoyɑkini Yudɑbɑn sinɑ boko mwɑ bɑ kɑ dɑ Bɑbiloniɔ, yen wɔ̃ɔ tɛnɑ kɑ nɔɔbɑ yiruse sɔɔrɑ Efili Mɛrodɑki u bɑndu di Bɑbiloniɔ. Wɔ̃ɔ gen suru wɔkurɑ yirusen sɔ̃ɔ yɛndɑ nɔɔbu kɑ yiruse sɔɔrɑ u Yoyɑkini wi yɑrɑ pirisɔm di. 28 U rɑ kɑ nùn gɑri ko kɑ kĩru. Mɑ u nùn ɑye bɛɛrɛgiru wɛ̃. Win ɑye te, tɑ sinɑm be bɑ yoru dimɔ Bɑbiloniɔ kpuroginu kere. 29 Bɑbilonin sinɑ boko wi, u derɑ bɑ Yoyɑkini yɑ̃ɑ kpɑɑnu sebusiɑ dɔmɑ te u nùn yɑrɑ pirisɔm di. Sɑnnɑ bɑ rɑ di sere Yoyɑkini u dɑ u kɑ gu. 30 Yèn bukɑtɑ u mɔ kpuro sinɑ boko wi, u rɑ nùn wɛ̃wɑ bɑɑdommɑ sere kɑ win wɑ̃ɑrun tɔ̃ru kpuro sɔɔ._